Ne, hvala! - Zarez

IV/91, 7. studenoga 2,,2. 17opet, imate reformski orijentiranuvladu koju podrava negdjeoko 15 posto biraèa. U okvirubivše vlasti u Makedoniji postojalaje skupina ljudi opredijeljenihza reforme, iako je sama vladau cjelini bila uglavnom zainteresiranaza korupciju, a ne zareforme, ali su i oni vrlo brzopostali rtve korupcionaša. UCrnoj Gori je do juèer postojalatakva podijeljenost da vlast nijemogla, sve i da je htjela, bog znašto uraditi. Znaèi, nije problem ureformatorima, njih sada na tomprostoru ima više nego gljiva nakonkiše, nego u tome što oninemaju mandat.Kad bi se na Balkanu poèelonormalno ivjeti...Koliko æe sadašnje jaèanjenacionalistièke desnice u Hrvatskoj,Srbiji i Bosni i Hercegoviniutjecati na pribliavanje tih zemaljaEvropi?– Joe Mencinger: Glavniproblem u tome što Evropskaunija nema nikakve elje da seširi, nego èak tei prema zatvaranjui uèvršæivanju šengenskegranice. Nakon ulaska Slovenijeu Evropsku uniju izmeðu nas iHrvatske æe postojati šengenskagranica, što za nas znaèi veliketroškove, 2000 novih policajacai tako dalje. Mislim da jetakva politika Evropske unijevrlo pogrešna, jer ljudi ele otvorenegranice. Zabrinjava mešto se stvaraju dvije Evrope,jedna bogata, a druga siromašna.Inaèe, ne mislim da sadašnjejaèanje nacionalizma predstavljaneki veliki problem. To æe trajatineko vrijeme, pa æe val opetoslabiti.– Vladimir Gligorov: Jaèanjenacionalizma moe se negativnoodraziti na odnose zemaljas podruèja bivše Jugoslavije sEvropskom unijom. Evidentanje snaan populistièki i nacionalistièkipritisak da se ne suraðujes Haškim tribunalom, a ta suradnjaje jedan od uvjeta za normalneodnose s Evropskomunijom. Naravno, mislim da æena dui rok nacionalizam bitiprevladan i to u onoj mjeri ukojoj se odluke budu donosilena izborima, a ne u šumama, jersu i nacionalizam i populizam,na kraju krajeva, bezizgledni ibesperspektivni. Problem je, èinimi se, druge prirode. Porastnacionalizma je u suštini izrazpotrebe jednog dijela javnostida se ne suoèi s onim što je uèinjenou posljednjih 10 godina,da se izbjegne objektivan sudsvaèijeg ponašanja i svaèijegdjelovanja, naroèito kada je rijeèo zloèinima. Uostalom, naprostoru bivše Jugoslavije jošsu na slobodi, pa i na vlasti, ljudikoji su unesreæili na tisuæeobitelji. Zbog toga je porast nacionalizmaviše bitan kao simptomstanja politièkog zdravljanacija na podruèju bivše Jugoslavije,nego kao faktor koji æeutjecati na udaljavanje od integracijes Evropom, što je i inaèejoš dosta daleko.Mislite li da æe podruèje bivšeJugoslavije jednog dana postatiintegralan dio gospodarstva Evropskeunije ili æe ostati crna rupau kojoj æe dominirati bijeda isiromaštvo?– Joe Mencinger: Nadajmose da æe jednog dana postati dioevropskog gospodarstva. Kad æedoæi taj dan, ne zna se, ali nadamse da to podruèje neæe ostati crnarupa. Uostalom, pitanje jekoliko æe trajati Evropska unija.Ni ona nije nešto što je vjeèno.– Vladimir Gligorov: Ako bise na Balkanu poèelo ivjeti normalno,ako bi prestali animozitetii mrnje, mislim da bi ta regija,a naroèito podruèje bivšeJugoslavije, relativno brzo mogladoivjeti prilièno visok rast.Ne vidim apsolutno nikakva razlogazbog kojeg to ne bi bilomoguæe. Naravno, ako se nastavis animozitetima, onda ovo sadašnjestanje moe potrajati i èitavugeneraciju.Vladimir Gligorov: Hrvatski sluèajpokazuje da je poprilièan broj ljudi koji jena jeftin naèin stekao znaèajna dobra tadobra kasnije doveo do bankrotanaše je vrijeme identitetistinski povezan s procesimakoji su sastavni diokapitala. Vano je uoèiti da suvremeniglobalni kapitalizam injemu inherentni procesi de- ilireteritorijalizacije, tvore uvjeteza porast broja novih višestrukihidentiteta. Ta proizvodnjafluidnih hibridnih identiteta rezultirainherentnim unutrašnjimznakom koji je propast identiteta,identiteta shvaæenog u njegovojapsolutnoj necjelovitosti.Zapravo, nijedan društveni pokretdanas ne moe biti otvoren,demokratski politièki projekt ada se ne uzme u obzir identitet,odnosno ne moe bez operacionalizacijepropasti identiteta, kaoni negativnosti koja èini samosredište identiteta.Osvajanje podruèjaNa koji je naèin proces de- ilireteritorijalizacije kapitalizmapovezan s politikom identiteta?Koji je jedan od temeljnih zakonakapitala? Da osvaja nova podruèja,sve više i više njih. Namjeraje kapitala postiæi apsolutnugranicu ili nadiæi samu ideju granica,uvijek se transformirajuæi ukanibala, ili bolje reèeno ponašajuæise kao on, prodiruæi iobuhvaæajuæi sve što je prije postojalo.Kapitalizam je uvijek biosustav unutrašnjih, meðusobnoovisnih, sluèajnih granica, granicakoje se stalno pomièu i reproducirajusame sebe na širempodruèju. Povijest kapitalizmanije ogranièena samo na jednuprvobitnu akumulaciju. Kada jekapital poèeo dosezati graniceakumulacije u nacionalnoj dravi,gdje je odjednom jedva ostaonetko bi još mogao biti iskorišten,proces prvobitne akumulacijepoèinje ponovno od poèetka.Kapital je bio prisiljen reproduciratisamog sebe iznova i iznovai taj je proces neprestanogponavljanja i reprodukcije promijeniopojam teritorija aktivirajuæinova podruèja proizvodnje,distribucije i razmjene. Deteritorijalizacijanije proces brisanjateritorija, nego je to prvenstvenoi najviše proces reteritorijalizacije;stalno prodiranje starih istalno ponovno izmišljanje novihteritorija.Tehnologija transferaIdentitet i njegovaekspanzijaTijelo u mreiDavid Harvey razradio je teorijufleksibilne akumulacije globalnogkapitalizma, koji je postao“ono pravo” nakon prvobitneakumulacije, kako bi opisao pojavu“novih podruèja proizvodnje,nove naèine pruanja financijskihusluga, nova trišta, i iznad svega,vrlo pojaèane stupnjeve komercijalne,tehnološke i organizacijskeinovacije”. Biotehnologija i genetskiinenjering su zaštitni znakovitakva okvira u kojemu Internetdaje reteritorijalizaciji njenunovu adresu. «Rasprodano»,«Zatvoreno» ali uvijek nas potra-ite na http://www… jest novoreusmjerenje elja, èinjenica i tijelau globalnom svijetu. Internet jenajèišæi znak procesa fleksibilneakumulacije. Poèeo je kao teritorijbez granica, bez ogranièenja;no današnja formalna legislativa iekonomska pravila pretvorila suga u novi teritorij sa starim mehanizmimakontrole, distribucijommoæi i naèinima kako do nje doæi,kolonizirajuæi, kontrolirajuæi gasvakodnevno, pomoæu raèunalnihkorporacija, multinacionalnogbankarskog sustava i istranihagencija. Mogli bismo reæi daono što je bilo tajno kapitaliziranou još bliskoj prošlosti uèinjenovidljivim takvim procesima sadana Internetu. Tijekom prve fazekapitalizma vrijeme njegoverealistièke doktrine kolonijalnih iimperijalistièkih pothvata s namjeromeksploatiranja i zauzimanjaprostora, fizièkog prostora, odnosnozemlje i zemljopisa, bila jena kocki. No danas više nije rijeèo teritorijima u klasiènom geografskomsmislu. Sve i svatko mo-e biti pretvoreno u novi teritoriji postati dio procesa reteritorijalizacije.Ako smo spremni malodublje pogledati paradigmu kojupredlae nova povijesna formacija,kako Micheal Hardt i Negrishvaæaju Imperij, nalazimo se usituaciji da umjesto trostrukogoblika nacionalna drava-imperijalizam-modernitet,(gdje je imperijalizambio produetak suverenemoæi europskih nacionalnihdrava izvan njihovih granica)moramo uzeti u obzir dualitet izmeðuimperija i postmoderniteta.Ova nova povijesna formacija, sreferencom na Foucaulta (preuzimajuæinjegove ideje o prijelazuiz društva kanjavanja u društvokontrole) i osobito na Deleuzeaand Guattarija (preuzimajuæi njihovpogled na biopolitiku kaoproizvodnju socijalnih biæa), inzistirajuHardt i Negri, pokazujevisok stupanj djelotvorne pokretljivostinjezinih tehnika moæi iparadoksalne koherencije njezinihpostupaka društvene kontrole.Ukratko, imperij se ne shvaæasamo kroz ekonomske pokretenego više kroz institucionalne iorganizacijske paradigme. Logikakoja pokreæe tu novu formacijumoæi jest, prema Hardtu i Negriju,funkcionalna mnogo više negomatematièka, više rizomatskanego što jednostavno induktivnaili deduktivna. Ta fleksibilnostomoguæava “imperijalnom stroju”da funkcionira zasigurno nahorizontalan naèin kao sustavnastruktura, ali jednako tako i hijerarhijski,kao reim “produkcijeidentiteta i razlike homogenizacije”i deteritorijalizacije i reteritorijalizacije.Sve i svatko moe biti pretvoren u novi teritorij i postati dio procesareteritorijalizacijeMarina Griniæ,Margrz@zrc-sazu.siNe-mjestaSve i svatko moe odgovaratipotrebi da bude novi teritorij.Transfer, transpozicija i kolonizacijavrlo su detaljni. Pri uspostavinovih teritorija, granice sepomièu gore i dolje te se poveæavaju.Sve ovisi o tome kolika jepotreba za svjeom krvlju, pravimidentitetom, hibridnim dravamauma i virtualnih tokova.Svaka je granica nadiðena, prijeðena,izbrisana ili promijenjena.To je proces uvoðenja sredstavakontrole, organizacije, intelektualnihmodela i spoznajnih staništakoji napada najdublje slojevesvijesti, tijela stanovništva i istodobnoje i produen kroz nejednakostdruštvenih odnosa.Prema Hardtu i Negriju, taj jeproces iznutra povezan sa sudbeniminstitucionalnim poretkom,koji je shvaæen kao proces moguæeistovremene zakonitosti ureðenjadravnih zakona, organizacijei pokretljivosti kao stalnogizuzetka: od graðanskog rata dopolicijske operacije. O tome sampisala u prošlom broju Zareza.Reteritorijalizacija se dogaðasamo na mjestima gdje je nije biloprije, klonirajuæi samu sebe namjesta gdje je nije bilo (premaHito Steyerl). Štoviše, ona je tvrdila,buroaska Utopija doslovnoje stvorena destrukcijom i devastacijompoloaja i njihove transformacijeu ne-mjesta, svim vrstamaoruja, strojeva i tjelesnihpromjena. To znaèi da dominantniprocesi proizvodnje dajuprednost komunikaciji i kooperaciji,dok biopolitièka proizvodnjazamjenjuje proizvodne aktivnosti.Panja je usmjerena naprodukciju i reprodukciju ivotasamog. Proizvodnja viškova u industrijii kakvoæa zamijenjeni sudanas poveæanom nematerijalnomintelektualnom radnomsnagom, temeljenoj na komunikaciji,koja daje eksploataciji neposrednudruštvenu dimenzijudok uvodi rad unutar svih društvenihelemenata. Ljudski odnosii intelektualni rad – “akumulacijasvijesti, tehnologije i vještina”(kako su to formulirali Hardt iNegri) postale su ne samo najosnovnijeproizvodne snage negosu najutjecajnije industrije proizvodnjeteorije, interpretacije i intelektualnemoæi. Ukratko, identitetje odnos, a ne izvedena kategorijapostojanja ili imovine kojunetko moe posjedovati. Efektzabludjele analize jest tretiratiidentitet kao unaprijed oblikovanukategorija, kao samoprisutnuili odsutnu iz scene akcije. Upravosuprotno, identitet je uvijekkonstruiran unutar nekoliko sustavai tehnologija.S engleskoga prevelaLovorka Kozole