Ne, hvala! - Zarez

IV/91, 7. studenoga 2,,2. 13svakako rastavi od djece kršæana. Inaèe bidjeca vidjela da njihovi vršnjaci nemaju nirogove, ni repove, ni lomaèe, nego samodrukèije razmišljaju o vanim stvarima.Rastava Crkve od drave temelj je demokracije.– Temelj je demokracije poštivanje zakonai tolerancija, a ne vidim da bi se temeljidemokracije zaljuljali ako netkoupozna vjeru ili vjernika. No netolerancijaprema vjernicima sigurno nije demokratska.Zavijanje s vukovimaJesu li katolici prisutni u javnosti?– Nisu. Ako izaðu iz svojih katakomba,boje se da æe biti baèeni lavovima. Ovjeri šute da ih ne smatraju dogmatima,karikaturama, sadistima i opæenito patološkimtipovima – idealnim objektom ruganjai omalovaavanja.Moete navesti koji primjer?– Prije godinu ili dvije Sreæko Puntariænacrtao je za Uskrs izvrsnu karikaturu:njegovi nosonje sline nad punim stolompisanica, šunki, luka i hrena, zadovoljnotrljajuæi ruke i pitajuæi se jel’ im nešto jošfali. Dobivaju odgovor: Ja mislim da namfali vjere. Jeste li znali da je Felix uvjerenikršæanin? Ja sam to doznao nedavno, izintervjua u kojem je rekao i to da zna dane moe takve karikature (to jest o toj temi)raditi svaki dan – iako za to ima iunutrašnje i kreativne potrebe.Još netko?– Neki sam dan gledao Renea Medvešekana televiziji i na pitanje voditeljice oDjecu roditelji šalju navjeronauk kao što bi ihvodili na engleski iliritmiku...; djeca sepotom vraæaju u domoveu kojima se ne moli, neèita Biblija i ne ide namisu. Gle èuda, postjecanju punoljetnostidjeca æe izabrati isto štoi njihove mame i tate:vjersku indiferentnost,malograðanskuispraznostizvoru morala svojih predstava izbjegao jeodgovor – iako i kazališni vrapci na krovuznaju da je izvor kršæanski.Je li Medvešek zatajio svoju vjeru?– Ne. Medvešek samo zna gdje ivi i dakršæani nisu moæna veæina nego nemoænamanjina.Jeste li i vi osobno doivljavali poruguzbog vjere?– Da. Ljudima je to kao reæi dobar dan.Zato je ne stavljam na velika zvona. Dapaèe,pomalo mi je i neugodno pisati ovajèlanak.Jesu li mediji protukršæanski i protukatolièkiorijentirani?– Jesu. Mnogi novinari zavijaju protivCrkve jer misle da ne zavijaju s vukovima.Nije istina: lakše mi je nabrojiti tko nijepisao protiv kršæanstva nego one koji jesu.Je li to samo u Hrvatskoj?– Ne. Tako je u cijeloj Europi i SAD-u.Dijelom zbog zlobe i predrasuda, a dijelomzato što samo afere i skandali prodajuvijesti. U Hrvatskoj nije lošije nego vani,a mnogo je bolje nego u Sloveniji.Ali postoje vjerske emisije na televiziji,vjerski tisak, èak i radiopostaje…– To su rezervati. Crkva nema ni ljudini novca da njezini mediji izdre konkurenciju.U javnosti kršæani mogu biti prisutnijedino u javnim televizijskim raspravamai komercijalnim novinama – a pozivirijetko stiu.Rastava kuhinje od draveŠto bi kršæani mogli reæi kad bi ih se pitalo?– Svatko bi rekao nešto drugo. Svakikršæanin vidi u svojem zvanju kako bi mogaounaprijediti jedan mali djeliæ svijeta:ekonomiju, medicinu, školstvo – bilo što.Na primjer?– Prodavaèi u novim hipersuperultramarketimaprisiljeni su raditi noæu i nedjeljom,a da im se ne plaæa prekovremeno; kršæanibi se mogli suprotstaviti robovskomizrabljivanju tako da prestanu nedjeljomkupovati. Kršæani bi mogli i bojkotirati videotekeu kojima pornografski filmovi nisuna neki naèin zaklonjeni od pogleda djece.Kršæanski lijeènici mogli bi pokrenuti raspraveo abortusu i eutanaziji. Bez obzira nato što kršæana nema mnogo, ipak bi se èuloda je ivot vredniji od kupnje, ljubav odpornografije, a ivot od smrti.To je sve?– Ne. Kršæani vjeruju u solidarnost,milosrðe i opraštanje. U Hrvatskoj je nakonrata sigurno najveæi problem ranjenostduša i optereæenost mnogih savjestimrnjom. Kršæanstvo ima izvrstan lijek zato: razgovor s Bogom.Ali zašto bi svijet uopæe morao biti kršæanskiji?Nije li grozno biti kršæanin?Sve vam se propisuje, morate potiskivatiseksualnost, plaše vas paklom…– Ateistima je još gore. Ateisti prosjeènoive kraæe od vjernika i imaju veæu stopusamoubojstava.Piše li se ikad išta pozitivno u našimnovinama o kršæanima?– Ne. Znate li da jedine tri kuhinje zanajsiromašnije u Zagrebu dre MisionarkeBoje ljubavi i fratri? Rastava Crkve oddrave vrijedi i na polju puèkih kuhinja,ali tako da su sve kuhinje pripale Crkvi.Proèitala sam kako katolici promièu segregacijui oboavaju patnju. Je li to istina?– Katolici vjeruju da æe im mjesto udrugom svijetu ovisiti iskljuèivo o tomekoliko su protiv patnje i segregacije uèiniliu ovom. I o Bojoj milosti, naravno.edostaje mi Sabor. Veæ danima svisu daleko od javnosti. Malo prouèavajumeðunarodno pravo za sljedeæurundu zakona, malo se sjeæaju svojihmrtvih. Neki i naših. Primijeæeno je da jeministrica obrane otišla na misu zadušnicuza branitelje, a da klupe u crkvi nisu bilepromijenjene. Kao da ona u staroj klupine troši svoje radno dostojanstvo, èak idignitet, a klupa je moda još od arheološkihvremena Gojka Šuška. Ništa nijereèeno o tome je li poslije otišla na Trgpotpisati peticiju za Vukovarce kojom ioni trae pravo na otkup stana što je svojedobnodopušteno Hrvatskoj, ali ne itom podruèju koje je navodno od posebnedravne skrbi. Drava tako skrbi o onimašto su ostali bez svega da æe Sabor opetmorati naæi neku kvaku kako bi im seomoguæilo ono što je drugima dopuštaodavno ugasli zakon. Naravno, postojeprioriteti, pa zasad upravo zbog te kvakeu zakonu nitko još ne okuplja majstore nastadionu ili nekom trgu da kolektivno izjaveSvi smo mi Vukovarci, pa nakon togau Saboru neki genij predloi promjenuZakonu o otkupu stanova kao, primjerice,onih koji predlau promjenu Zakona zasuradnju s Haagom. Boli ih. Stanove suotkupili, Vukovarci nisu, a o tome je liukidanje prava Vukovarcima da i oni neštootkupe pitanje digniteta Domovinskograta ne pita se nitko. Sirotinja vjerojatnonije pitanje digniteta. Nema ni ispitivanjajavnog mnijenja koje s 60 ili 80 posto podravapeticiju Vukovaraca. I inaèe, teškoje povjerovati u te brojke prema kojima susvi tako jedinstveni s jedne i s druge strane.S jedne strane je potpora generalima iliprvom meðu (ne)jednakima, a s druge 70posto mladih koji ele napustiti zemlju.Teško je (iako ne i nemoguæe) vjerovatida je rijeè o ispitanicima koji podjednakopredstavljaju javno mnijenje.Naši i njihovi zakoniSlijedom tih shizofrenih i logici nepojmljivihrezultata ispitivanja javnog mnijenja,narodni su zastupnici navodno kaoprioritet shvatili zakon o isticanju fašistièkihsimbola i zaštiti predsjednika! Valjdau paketu. Uz odgovarajuæu medijsku senzibilizaciju.Mi smo veæ preivjeli razne zakone kojisu štitili sve i svašta, pa sad oni koji suzbog toga robijali dobivaju odštete, mirovine,a u meðuvremenu su pripomogli ipromjeni drave. Zato bi prije donošenjaDaljinski upravljaèKakva kavapredsjedniku?zakona moda bilo dobro da oni koji gapredlau naprave vrlo jednostavnu stvar.Od 1990. nas se uvjerava kako su neki zakoniriješeni ovdje i ondje – sintagma otome glasi: diljem Zapadne Europe i cijelograzvijenog svijeta. Èini se da Hrvatska imastruènjake za meðunarodno pravo brojnijeod peèenjara svega i svaèega u ponudibrzi hrane. Nema tog zakona koji dosadnismo prepisali u jednoj varijanti, ako jenekom odgovarala, a prepisuje ga se i udrugoj kad nekom više ona prva ne odgovora.Bi li umjesto toga bilo moguæe prevestite zakone na koje se naši struènjaciopæe prakse i meðunarodnog prava pozivaju,pa da svi znamo kako su to nešto ZapadnaEuropa i cijeli razvijeni svijet zaistariješili jer smo mi pomalo umorni odpredsjednika koje treba štititi i simbolakoji se tako masovno upotrebljavaju da ihse vidi samo kad ih se hoæe vidjeti. Zaštobaš sada, sljedeæe je pitanje. Umorni smo iod znanja kako je nešto u Njemaèkoj,Francuskoj ili Austriji... Mi samo ne znamokako je u Hrvatskoj.Thompson i njegova publikaNaime, opet je nešto postalo dogaðajkad se negdje odluèi da to jest dogaðaj.Thompson je, èini se, propjevao prekjuèer.Što je la. Istina je da nije bio miljenikelektronièkih medija iz razlièitih razloga,a onda se (takoreæi juèer) pojavio svomduinom svog koncerta nedugo nakon èinjeniceu novinama da s njim u svijetunastupa i kæer glavne tv-urednice. Koncertje uopæe pobrao toliki publicitet da meèudi kako veæ nemamo serije, feljtone iromansirane nizove svih ljudi koji u tomejesu i nisu sudjelovali – od Thompsonapreko publike do biljetera, ukljuèujuæi irezervirana a prazna mjesta na stadionu.U zemlji koju hoæe napustiti 70 postomladih najprije se tim istim mladima obeæavajuzakoni o nekim zabranama, pa zailustraciju opet slue neki mladiæi izThompsonove publike. Njih nitko nije pitaoo školovanju, zaposlenosti, buduænosti– èemu takve trice. U opæoj poplavi padanjapod utjecaj Zapadne Europe i cijelograzvijenog svijeta jednom sam s dvije švedskepsihijatrice razgovarala o pojavi skinhedsau Švedskoj i dijalogu društva s timljudima. Društvo je bilo zaprepašteno, amladiæi su dobili svojih pet minuta slave nanacionalnoj tv. Upitani zašto su to što jesuizmeðu ostalog su odgovorili: To je jedanod naèina da postanemo poznati. Jer dovodiO tome je li ukidanje prava Vukovarcima dai oni nešto otkupe pitanje digniteta Domovinskog rata,ne pita se nitko. Sirotinja vjerojatno nijepitanje dignitetaGrozdana Cvitanih se na televiziju i sluša što imaju za reæi.To što kau nije vano, jer je glupo, ali suse oni prikazali naciji. Svi su ih vidjeli. Slijedomnjihove izjave oni koji brinu o zdravljudruštva shvatili su da bi trebalo iæi nekimdrugim putem. O tome što je dalje bilou Švedskoj, Zapadnoj Europi i cijelomrazvijenom svijetu oèekujem da sve znajuoni koji se i uopæe u to silno razumiju, a usputbi mogli pokupiti i podatke o tome kolikotamošnjih mladih ljudi eli napustitisvoju zemlju. Kad se veæ usporeðujemo iugledamo. Uostalom, u Saboru i sjede samostruènjaci za poredbe i ugledanja. Onisu spretniji i sposobniji od Vukovaraca –mnogi ne samo da su otkupili jedan stannego ga i prodali, a onda otkupili onaj druginamijenjen dravnim kadrovima s primjerenomkolièinom mramora i hrastovine.Oni znaju i što je dignitet Domovinskograta jer su uvjereni da to znaèi rat na kojemsu nešto dignuli (lovu, stan, privilegije...), aoni koji su to uspjeli odluèili su dignuto ibraniti. Zato sada nemaju vremena za edukativnepoteze jer im se egzekutivni èineefikasnijima. I stvar – riješena.Narod bez imunitetaProblem je zapravo samo predsjednikdrave. Jer to što nema zakona o njegovojslici nekima je znak da mogu drati slikukoga hoæe. Pa netko u radnoj sobi i slubenomprostoru dri enu, drugi ljubavnicuili papu, ili oboje, sve troje, a ima idrugih kombinacija jer je dosta i onih kojisu zaboravili (ili baš nisu) skinuti slikubivšeg predsjednika. Je li to bit uvrede?Sumnjam.Uvrijediti predsjednika je javno osporitinjegova nastojanja. Primjerice, predsjedniku zadnje vrijeme uglavnom hodauokolo, veæ je viðen i na nekim dernecimai prošæenjima, gdje “tom prigodom” izjavljujeda æe Hrvatska u izolaciju ako... Ašto ako? Ako premijer i Vlada ne shvateda im je postupati prema zakonu. Koje jeSabor veæ donio (istina, bez nekih uzora,ali pod pritiscima pa uzora naglo nije trebalo).Je li netko u Vladi u posljednje vrijemeuvrijedio predsjednika? Ima li to nekeveze sa zakonom koji æe ga zaštititi kadga veæ ne štiti èinjenica da je demokratskiizabran za funkciju koju obnaša?Èini se da veæina hrvatskih problemaovog trenutka proizlazi iz èinjenice danarod nema imunitet. Pa se na njega odnosisvaki zakon koji onima s imunitetompadne napamet. Zato su u Hrvatskojuhvaæeni i osuðeni mnogi sitni lopovi idepari, prometni prekršitelji i ostali slabodignitetnipojedinci koji se nešto usudei pokušati. Bilo je još nešto uhvaæenih,ali je s osudom išlo tee. Oni su bili veæilopovi, a njihova djela ni iz skromnosti netreba zvati samo prekršajem. Ali se ispostaviloda i oni imaju imunitet. Istina, nepropisani nego neki drugi imunitet kojiih štiti bez obzira je li to tako i u ZapadnojEuropi i cijelom razvijenom svijetu.Tko zna, moda je stvar u kofeinu? Modanetko konaèno zaštiti od nesanicepredsjednika koji sa svakim hoæe popitikavu. Èime nanosi uvredu samom sebi jergdje je tu dignitet. Ili od njega samog.Èovjek treba paziti s kim pije kavu. Neæevaljda to i dalje raditi s narodom bez imunitetai digniteta. A nije nevano ni pitanjene bi li trebao piti laganu amerièkukavu ili kavu bez kofeina? Uskoro, doknastupe struènjaci moda doznamo što seod toga trenutaèno nosi u Zapadnoj Europii cijelom razvijenom svijetu? Gdje i skim piti kavu ne bi li ga zaskoèili novinari,pa da se i njegov glas ne samo èuje negoi uvai?