Ne, hvala! - Zarez

4 IV/91, 7. studenoga 2,,2.s t u d e n i 2 , , 2Improvizacija stare dameNagrade hrvatskog glumišta, 24.studenog 2002., HNK ZagrebMilan PavlinoviæKnjiga je mostMjesec hrvatske knjige,15. listopad-15. studeni 2002.radicionalna manifestacijaMjesec hrvatske knjige2002. zapoèela je 15. listopadau Klanjcu otvorenjem noveGradske knjinicu i èitaonice AntunMihanoviæ. Za ureðenjeknjinice u zgradi stare klanjeèkeobitelji Broz Ministarstvo kultureizdvojilo je dva milijuna kuna.Knjinica je na tommjestu postojala od1886. te je kroz sto išesnaest godina promijenila nekolikolokacija, da bi se konaènosmjestila u prvobitni prostor.Obnovljena knjinica, glavno središtekulturnoga ivota Klanjca,ima u svom fundusu 14.000 svezaka.Ovogodišnja manifestacijaMjeseca knjige odrava se podgeslom Mostovi grade knjige i tijekommjesec dana odrale su se diljemHrvatske raznovrsne prezentacijeknjiga, knjievne tribine,susreti s piscima, izlobe idruge aktivnosti vezane uz knjigui knjinice, kao i kviz za poticanjervatsko društvo dramskihumjetnika prvakinji hrvatskogglumišta Milki PodrugKokotoviæ i baletnoj umjetniciVesni Butorac Blaæe dodijeliloje Nagrade hrvatskog glumišta zaivotno djelo. Milka PodrugKokotoviæ od poèetka umjetnièkogdjelovanja angairana je udubrovaèkom Kazalištu MarinaDriæa, a vjerna mu je i danas. Talentom,radom i upornošæu ostvarilaje više od 150 kazališnihuloga, od antièke drame, hrvatskebaštine i svjetskih klasika do suvremenihdramatièara, obrazloioje iri. Vesna Butorac Blaæe nagraduje dobila za dugu plesnu karijeru,od 1959. godine kada je angairanau HNK u Zagrebu doumirovljenja poèetkom devedesetihgodina, te za pedagoški i koreografskirad. Odigrala je stotinjakuloga u klasiènim, neoklasiènimi modernim baletima. Ovogodišnjadodjela Nagrade hrvatskogglumišta odrat æe se 24.studenog u zagrebaèkom HNK,kada æe se znati nagraðeni u jedanaestdramskih i glazbenih kategorija.I ove godine bilo je višedobrih ostvarenja nego nagrada inominacija, pa je iri imao punoposla, izjavila je predsjednica irijaDoris Šariæ Kukuljica. Najavilaje da æe za iduæu dodjelu bitipredloena promjena pravilnika,na naèin da se eventualno izdvojiiri za dramu i glazbu, te uvedenagrada za dramaturgiju.Za najbolju predstavu s podruèjadrame nominirane su Nosinas rijeka splitskog HNK, Posjetstare dame ansambla Dubrovaèkihljetnih igara i Veèeras se improvizirazagrebaèkog HNK, a spodruèja opere, operete, mjuziklai baleta Bajadera Baleta HNK uZagrebu, Ero s onoga svijeta OpereHNK iz Splita i Noæ u Veneciji2002. Gradskog kazališta Komedijaiz Zagreba. Za najbolje redateljenominirani su IvicaKunèeviæ (Posjet stare dame),Franka Perkoviæ (Adam i Eva) iZlatko Sviben (Veèeras se improvizira)a na podruèju glazbe KrešimirDolenèiæ (Ero s onoga svijeta),Ozren Prohiæ (za operne jednoèinkeCavalleria rusticana iGianni Schicchi) te Petar Selemza Carmen. Za nagrade u kategorijiglavne enske uloge natjeèu seJasna Bilušiæ (Piaf), BrankaCvitkoviæ (Veèeras se improvizira)i Olga Pakaloviæ (Raspra), a ukategoriji glavne muške ulogeVanja Drach (Posjet stare dame),Ljubomir Kerekeš (Sveti Aleksi) iPero Kvrgiæ (Zlatni deèki). Nominacijesu još objavljene u kategorijamaza najboljeg redatelja radio-drame,glumaèka ostvarenja uTV i radio drami, glavne uloge napodruèju glazbenih i plesnih ostvarenja,za mladog umjetnika do28 godina, za najbolju scenografijui kostimografiju, kazališnuscensku glazbu , lutkarsku predstavui glumaèka ostvarenja u njimate u predstavama za djecu imlade. Redateljice dodjele uHNK, koju æe uivo prenositiHTV, bit æe Saša Broz, a voditeljiBojan i Goran Navojec. iri jebio u sastavu: Kruno Šariæ, DarkoLukiæ i Draen Ferenèina za dramu,a za operu, operetu, mjuzikl ibalet Sonja Kastl, Maja Stanetti iDraen Sirišæeviæ.èitanja u organizaciji Hrvatskogcentra za djeèju knjigu. U sklopuMjeseca knjige organizirana je iPeta meðunarodna konferencijanarodnih knjinica zemalja utranziciji, s naglaskom na utjecajglobalizacije i informatizacije.Mjesec knjige posebno je obilje-en u Petrinji proslavom sto išezdeset godina Gradske knjinicei èitaonice. Program sveèanogzatvaranja manifestacije odrat æese 15. studenoga na Zagrebaèkomvelesajmu Danom knjige na Interliberu.Pokrovitelj Mjesecaknjige je Ministarstvo kulture, aorganizator Knjinice GradaZagreba.Dunja Rihtman-Auguštin(6. rujna 1926. Sušak – 4.studenoga 2002. Zagreb)Bajke su crtiæiAnimirani film Neva dobio jenagradu na Festivalu novih medijau Kanadiunja Rihtman-Auguštinroðena je 1926. na Sušaku.Ondje je pohaðala klasiènugimnaziju koju je prekinulazbog rata a školovanje je završilau Zagrebu. Diplomirala je etnologijuna zagrebaèkom Filozofskomfakultetu. Godine 1976.stekla je doktorat znanosti iz sociologijena Fakulteti za politièkevede, sociologijo in novinarstvou Ljubljani.Bavila se novinarstvom, a od1964. bila je zaposlena kao struènisavjetnik u Ekonomskom institutuZagreb. Od 1972. do1986. bila je ravnateljica Institutaza narodnu umjetnost i kasnijeZavoda za istraivanje folklorau okviru Instituta za filologijui folkloristiku. Dugo je godinabila urednica Narodne umjetnosti,èasopisa zagrebaèkog Institutaza etnologiju i folkloristiku tepredsjednica Hrvatskog etnološkogdruštva.Od 1984/85. predaje na postdiplomskomstudiju etnologijena Filozofskom fakultetu u Zagrebu;1982. sudjeluje u raduUNESCO-ve konferencije ozaštiti folklora u Parizu. Bila jegost predavaè na brojnim sveuèilištimau Sieni, Rimu, Ljubljani,Varšavi, Budimpešti, Krakovu,Baselu… Dobitnica je Herderovenagrade.Bila je voditeljica raznihznanstvenih projekata i istraivanja.Objavila je veliki broj radovai sljedeæe knjige: Pretpostavkeza istraivanje vrednotabuduænosti, Struktura tradicijskogmišljenja, Etnologija našesvakodnevice, Folklore and HistoricalProcess (uredila), Simboliidentiteta (uredila), Knjiga oBoiæu, Boiæ i boiæni obièaji uhrvatskoj narodnoj kulturi, Ulicemoga grada i Etnologija i etnomit.Spomenik za hodanjeArhitektonski studio 3LHDdobitnik meðunarodne nagradeMilan Pavlinoviæagrebaèki arhitektonskistudio 3LHD dobitnik jeovogodišnje nagradeAr+d, najvanije svjetske nagradeza mlade arhitekte, za realizacijuMemorijalnog mosta hrvatskihbranitelja u Rijeci. Jedan odnajveæih i najutjecajnijih svjetskiharhitektonskih èasopisa, britanskiThe Architectural Review,koji izlazi od 1896. godine, zajednos danskom tvrtkom D-Linedodjeljuje svake godine nagraduAr+d (slubeni je naziv TheWorld’s Leading Emerging ArchitectureAward). Nagrada se dodjeljujeza realizirano arhitektonskodjelo arhitektima do 45 godinastarosti, a pobjednici osimnagrade dijele i èek u vrijednostiod deset tisuæa funti. Meðu prijašnjimdobitnicima nagradeAr+d su danas svjetski poznataimena Shigeru Ban, Sauerbruch/Hutton,Klein/Dytham i drugi.Ove godine je na natjeèaj prijavljenopreko sedam stotina realizacijaiz cijelog svijeta (šezdesetzemalja). Meðunarodni iri u sastavuStefan Behnisch (Behnisch&Partners,Stuttgart, Njemaèka),Margarét Hardardottir (StudioGranada, Reykjavik, Island),Rick Joy (Tucson, Arizona,SAD), Carme Pinós (Barcelona,Španjolska), Hin L. Tan (KualaLumpur, Malezija) i Peter Davey(glavni urednik èasopisa The ArchitecturalReview), proglasio jepet pobjednika za 2002. godinu imeðu njima su i hrvatski arhitekti.Pobjednicima natjeèaja nagradaæe biti uruèena na sveèanosti uKopenhagenu u Danskoj, krajemstudenog ove godine i pet dobitnikaimat æe èast u proljeæe 2003.godine u Kraljevskom udruenjubritanskih arhitekata (RIBA) uLondonu odrati predavanje osvom radu. Za projekt Most hrvatskihbranitelja 3LHD je veædobio godišnju nagradu Udruenjahrvatskih arhitekata ViktorKovaèiæ za najuspješnije arhitektonskoostvarenje u Hrvatskoj2001. godine, a projekt rijeèkogmosta bit æe objavljen i u prosinaèkombroju èasopisa The ArchitecturalReview, što se ne dogaðaèesto i za promociju hrvatskearhitekture u svijetu ima zaistaveliko znaèenje. Arhitektonskistudio 3LHD su 1994. godine osnovaliSaša Begoviæ, MarkoDabroviæ, Tanja Grozdaniæ i SilvijeNovak, a za svoje projekte irealizacije do sada su osvojili sveznaèajnije nagrade u Hrvatskoj:1996. godine Prvu nagradu za arhitekturu24. salona mladih (projektHotela M u Zagrebu), te1999. godine nagradu VladimirNazor za podruèja arhitekture iurnbanizma (obiteljska kuæa VilaKlara).nimirani film Neva KanaðaninaEdgara Bealsa, raðen prema prièiSunce djever i Neva Nevièica IvaneBrliæ Mauraniæ u produkciji tvrtke ALT F4d. o. o. – Bulaja naklada iz Zagreba, na kanadskomfestivalu New Media Festival dobioje posebno priznanje (honourable mention).New Media Festival veæ se šestu godinuodrava u Georgetownu, popularnoj turistièkojdestinaciji na Otoku princa Edwarda,uz kanadsku atlantsku obalu. Neva jena ceremoniji odranoj 19. listopada nagraðenau kategoriji Entertainment u estokojkonkurenciji velikih tvrtki iz industrijezabave. Meðu 28 finalista bili su i multimedijalniradovi u produkciji uglednih televizijskihi filmskih kuæa. Dodijeljene su trinovèane nagrade, a crtiæ Neva dobio je ovoposebno priznanje. Moe se pogledati naadresi www.bulaja.com/FAIRYTALES/startneva.html.Neva je dio meðunarodnog multimedijalnogprojekta Prièe iz davnine(Croatian Tales of Long Ago) koji je ove godineveæ osvojio niz nagrada i nominacijana najuglednijim svjetskim festivalima novihmedija, kompjutorske i klasiène animacije.Kanaðanin Edgar Beals() redatelj,autor animacije i glazbe u Nevi, ugledni jekanadski Flash animator, dobitnik brojnihfestivalskih nagrada i priznanja. Više informacijao tom festivalu moe se pronaæi naadresi http://www.newmediafest.com/.Multimedijalni meðunarodni CD-rom/Webprojekt Prièe iz davnine sastoji se od osamanimiranih interaktivnih prièa, igara i animiranihfilmova inspiriranih slavnom zbirkomIvane Brliæ Mauraniæ, prvi put objavljenom1916. godine. Kao alat za realizacijuprojekta odabran je Macromedijin programFlash, koji je danas glavno pomagalo za izraduanimacija za Internet i CD-romove, alise koristi i za produkciju televizijske i filmske2D animacije (primjerice, tim programomrade se serijali kao što je South Park).Urednica Helena Bulaja putem Interneta jeokupila sedam timova animatora, ilustratora,glazbenika, glumaca, prevoditelja,programera iz razlièitih dijelova svijeta irazlièitih kulturnih tradicija (SAD, Kanada,Škotska, Australija, Danska, Njemaèka, Rusija,Francuska itd.), dok je osmi tim sastavljenu Hrvatskoj. Svaki je tim jednu odprièa iz te zbirke prenio u digitalni svijet.Umjetnici iz razlièitih kultura, kojima tazbirka i hrvatska kultura uopæe nisu bilipoznati i koji se nisu meðusobno poznavali,na potpuno su nov naèin interpretirali teprièe. Prièe æe do kraja studenoga 2002.godine biti objavljene na dva CD-roma, natri jezika, engleskom, njemaèkom i hrvatskom.CD-rom æe se pokušati plasirati nainozemna trišta i tako obnoviti interes za“hrvatskog Andersena”. Tijekom 2003.priprema se objavljivanje projekta i naDVD-u te dodatni prijevodi na strane jezike.Dijelovi prièa i informacije o projektu moguse pogledati na adresi www.bulaja.-com/bajke.