UPPSALA UNIVERSITY - Index of - Uppsala universitet

Juhani NuorluotoIzvori za prouĉavanje i rekonstrukciju ranih slavenskih ...Ĉudno je, donekle, da se uzrocima tzv. ĉeške přehláske (prijeglasa) nije obratilodovoljno pozornosti. Ona priliĉno sliĉi njemaĉkom Umlautu (vidi, ipak, Berger 1999).Isto bi se eventualno odreĊeni ĉeški razvoji u vokalizmu mogli pripisati novijim visokonjemaĉkimutjecajima (primjerice, diftongizacije).Na poljskom se jeziĉnom podruĉju utjecaj latinskoga na akcentuaciju uglavnompriznaje, ali u ovome sluĉaju jedva možemo govoriti o kontaktnoj pojavi. Njemaĉki suutjecaji relativno oĉiti na lužiĉko-srpskom podruĉju (u fonetici i u pojednostavljivanjusuglasniĉkih skupina).Ĉak su i neki rani općezapadnoslavenski odražaji, tzv. općeslavenske tendencije uzapadnoslavenskim jezicima (kao što su rezultati druge palatalizacije i jotiranja *tj i*dj), možda nastali pod njemaĉkim utjecajem.U ovome sam poglavlju samo htio ukazati na potrebu istraživanja uzroka glasovnihpromjena metodama kontaktne lingvistike. Ĉinjenica je da, prije svega, domaći istraživaĉirado preferiraju autohtona objašnjenja i u mnogim sluĉajevima oĉito slabo poznajupovijest kontaktnih neslavenskih jezika.4. Zaključne napomene: što i kako dalje?Svrha ovoga priloga nije bila da se dublje analizira ili komentira (da ne kažem kritizira)upotrebljivost rabljenih tipova izvora u pojedinim sluĉajevima za stjecanje štouvjerljivije rekonstrukcije glasovnih promjena od praslavenskoga doba do formiranjakasnijih dijasistema u slavenskome svijetu. To će svakako biti tema jednoga obuhvatnijegrada koji je manje (ili uopće nije) opterećen operativnom metodom, ĉije je polazišteu inherentnom karakteru osobina koje se pripisuju današnjim jeziĉnim i dijalekatskimdijasistemima. Detaljnija metodološka analiza uskoro će se objaviti na engleskomjeziku u monografiji koja se bavi ranim slavenskim izoglosama. S toĉke gledištanajranijih slavenskih izoglosa (za vrijeme hipotetiĉnoga zajedništva, tj. praslavenskogaprajezika, te glasovnih prilika neposredno nakon njegovoga raspada) sasvim je irelevantnokojem se suvremenom slavenskom jeziku odreĊene pojave pripišu.Ova analiza pokazuje, ipak, da su mogućnosti rekonstrukcije mehanizama, razloga ikronologije glasovnih promjena na osnovi postojećih izvora relativno razliĉite na teritorijalnoji vremenskoj razini nakon raspada relativno homogenog praslavenskog prajezika.S jedne se strane radi o općoj dokaznoj vrijednosti pojedinih izvora, a s drugestrane tipovi izvora odaju ogromne razlike i u kvantitativnome i u kvalitativnome pogledu.Vidljivo je na osnovi ove analize, nadam se, da ni velika kvantiteta ne jamĉikvalitetu uvjerljive rekonstrukcije. Ukazao sam, takoĊer, na najosnovnije probleme skojima se susreću (ili se moraju susresti) istraživaĉi pri uspostavljanju razvoja naosnovi pojedinih tipova izvora, i to su, uglavnom, problemi lokalizacije, datiranja,interpretiranje grafemiĉkih sustava i glasovne supstitucije.47