Profesionalne kompetencije za inkluzivno obrazovanje - ERI SEE
Profesionalne kompetencije za inkluzivno obrazovanje - ERI SEE
Profesionalne kompetencije za inkluzivno obrazovanje - ERI SEE
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Savremena pitanja i njihova<br />
složenost u vezi sa podrškom koju<br />
pružaju asistentkinje nastavnica<br />
Delovi teksta koji slede, nude odgovore na tri međusobno pove<strong>za</strong>na<br />
pitanja koja se tiču savremenih pitanja i njihove složenosti u vezi sa<br />
podrškom koju pružaju asistentkinje nastavnica.<br />
Pitanje 1: Koja je odgovarajuća uloga asistentkinja<br />
nastavnica koji/e pružaju podršku u obrazovanju<br />
učenika/ca sa invaliditetom u <strong>inkluzivno</strong>m sistemu<br />
pružanja usluga<br />
Pre četrdeset godina, mnogo pre nego što su učenici/e sa različitim<br />
vrstama invaliditeta bili/e uključivani/e u redovno <strong>obrazovanje</strong>,<br />
skroman broj asistentkinja nastavnica prvenstveno je bio angažovan<br />
u vannastavnim ulogama (npr. dočekivanje učenika koji autobusima<br />
dolaze u školu, obila<strong>za</strong>k školskih hodnika, nadgledanje kafeterija i<br />
igrališta, beleženje prisustva na času, priprema materijala, „održavanje<br />
kuće“). Kao odgovor na sve veći broj asistentkinja nastavnica,<br />
neki sindikati nastavnica i direktora/ki tog područja „izrazili/e su<br />
<strong>za</strong>brinutost i protivljenje da one (asistentkinje) menjaju nastavnicu,<br />
drže nastavu ili obavljaju bilo kakve druge aktivnosti koje bi mogle<br />
da oslabe njihovu profesiju“ (Clayton, 1993, str. 33). U stvari, citirana<br />
je izjava jednog/e visoko rangiranog/e obrazovnog/e stručnjaka/inje<br />
u Engleskoj koji/a je izjavio/la da bi bilo „skandalozno“ ako bi se od<br />
asistentkinja tražilo da drže nastavu (Clayton, 1993, str. 34). Drugi/e<br />
su tvrdili/e da će uloga asistentkinja neizbežno obuhvatiti i držanje<br />
nastave,<br />
Ako bi u velikom broju žene bile angažovane i poslate u škole bez<br />
prethodne pripreme da posluže kao „dodatni par ruku“, velika prilika<br />
bi bila propuštena... nije realno očekivati da bi uloga asistenata/kinja<br />
mogla da se ograniči na obavljanje „kućnih“ poslova u učionici i<br />
nadgledanje rada učenika/ca... oni/e <strong>za</strong>pravo drže nastavu svaki put<br />
kad nešto pokazuju deci, kad ih ohrabruju, pomažu im i hvale ih.<br />
(Clayton, 1993, str. 34).<br />
U proteklih trideset godina rastući broj učenika/ca sa invaliditetom<br />
koji/e su uključeni/e u redovnu nastavu poklopio se sa porastom<br />
broja asistentkinja nastavnica i promenama u njihovim ulogama<br />
koje sve više postaju nastavne po prirodi. Uprkos stručnoj retorici<br />
koja neprekidno ističe politički korektnu poruku da bi asistentkinje<br />
nastavnica trebalo da dobiju odgovarajuću obuku i da rade pod<br />
nadzorom i prema uputstvu kvalifikovanih stručnjaka/kinja,<br />
istraživanja pokazuju suprotno (Giangreco, Edelman, Broer & Doyle,<br />
2001). Veoma veliki broj asistentkinja nastavnica i dalje drži nastavu<br />
i sprovodi druge nastavne aktivnosti bez odgovarajuće obuke, stručno<br />
pripremljenog plana rada i odgovarajuće supervizije. U nekim<br />
65