10.07.2015 Views

povelja dec 14

povelja dec 14

povelja dec 14

SHOW MORE
SHOW LESS
  • No tags were found...

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

52helsinška <strong>povelja</strong><strong>dec</strong>embar 20<strong>14</strong>Iz osmanske baštinepo prodavnicama, do demoliranja ugostiteljskihobjekata, tuča po ulicama, pa sve do maltretiranjanedužnih prolaznika. U Milanu su hrvatski „navijači“čak optuženi i za jedno silovanje usred bela dana,što govori da se „zakon ulice“ najčešće pretvara uaveniju bezakonja, koja sa sportom uopšte i konkretnimsportskim događajem nema nikakvih dodirnihtačaka.UBISTVOTa novembarska spirala ludila je, jednostavno,morala da dovede do najcrnjeg mogućeg ishoda,do gubitka ljudskog života. Navijač Crvene zvezde,25-godišnji Marko Ivković Jagoda ubijen je uočikošarkaške utakmice Galatasaraj – Crvena zvezda(petak, 21. novembar, ispred hale u Idstambulu), kadsu grupu od oko 400 navijača Crvene zvezde, kojinisu uspeli da uđu u halu „Abdi Ipekči“, napali turskihuligani. Policija je intervenisala, posle čega su razbijeniizlozi i vozila u blizini hale.Navijači Zvezde nisu mogli da uđu u dvoranu,jer je organizator prekršio dogovor i onemogućioim da kupe ulaznice, nakon čega je došlo do tuče iincidenata ispred dvorane, pa je intervenisala policija.U tom metežu, jedan od domaćih huligana jepotegao nož i smrtno ranio Ivkovića, koji je neštokasnije izdahnuo u bolnici.Tokom samog susreta, navijači Galatasaraja suu nekoliko navrata skandirali „Kosovo, Kosovo“, anarednih dana su nekoliko puta javno demonstriraline samo da ne žale zbog incidenta, već su ipretili novim ubistvima, od navijača Partizana, dosimpatizera atinskog Olimpijakosa i moskovskogCSKA. Ta poruka je obišla svet i izazvala situacijuu kojoj se svaki susret ekipa iz Srbije i Turskenarednih dana automatski našao na listi „mečevavisokog rizika“, uz neskrivena obećanja o „osveti“kao jedinom načinu da Marko Ivković „ne budezaboravljen“.Na nasilje – nasiljem, na uvrede – uvredama, naglupost – glupošću (najsvežiji primer je izjava treneraGalatasaraja Ergina Atamana da su „navijačiZvezde teroristi“, navodno izrečena bez saznanjao ubistvu Ivkovića, ali i brzopleta reakcija ovdašnjegpremijera da je taj trener „persona non gratau Srbiji“)… Očigledno je da ni ova nesreća nećebiti dovoljna da se zaustave ludilo nasilja i nasiljeludila, jer država odavno ne zalazi u te „balkanskekrčme“.USLOVNA SLOBODAKRETANJAPIŠE: OLGA ZIROJEVIĆMigracije stanovništva osnovni su oblik geografskei socijalne dinamike ljudi i jedna od najznačajnijihkulturnih tekovina čovečanstva. U vreme dugotrajneturske vladavine, migracije stanovništva, posebnometanastazičke, već dugo su predmet interesovanjanaučnika. Još 1896. godine, zajedno sa širokimkrugom svojih saradnika i učenika, Jovan Cvijić preuzima,širom balkanskih zemalja opsežna geomorfološka,geološka, antropogeografska i etnografskaproučavanja. Kao rezultat tih ispitivanja – objavljenihpretežno u seriji NASELJA (koja od 1902, publikujeSrpska kraljevska akademija) – Cvijić zaključuje daje, počev od kraja XIV veka, pa kroz tursko vremeispremeštano gotovo svo stanovništvo na prostoruod Veleške klisure na Vardaru, do Zagrebačkegore. Drugim rečima, najveći deo zemalja na ovomprostoru spada u tzv. metanastazičke oblasti.Zna se dosta i o velikim pokretima stanovništva(seobama), surgunima (proterivanju), turskojkolonizaciji Vlaha i Juruka, kao i o naseljavanjuCigana, Jevreja i drugih naroda na balkanskimprostorima.Zvanični popisi osmanske administracije, uprvom redu tzv. mufassal (opširni) defteri svedoče,međutim, i o određenoj socijalnoj pokretljivosti,kako pripadnika vojničke klase tako i nekih kategorijanevojničkog stanovništva (muslimanskog ihrišćanskog) unutar široko razmaknutih granicacarstva, što, do sada, uglavnom nije bilo predmetposebnih proučavanja.U prvom slučaju reč je o praksi državnih vlastida prebacuje posadnike iz jedne u drugu tvrđavu,a u ranijem vremenu, čini se, čak i u sasvim udaljeneprovincije, odnosno iz Rumelije u Anadoliju iobratno, što je dovodilo do trajnog ili privremenogodlivanja stanovništva iz jednog područja u drugo.Tako se krajem XV veka među posadnicimatvrđave Trapezunta – njih 205 – nalazi 43 odstoRumelijaca i 17 odsto Anadolaca (za 40 odstose ne navodi mesto porekla). Među posadnicimaNovog Brda (<strong>14</strong>55) – broji 60 duša – nalaze sedva Laza, Mađara, Tatarina, a znatan broj ih je sa

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!