Sana Perić: Monáda
Monáda je prvi roman Sane Perić u kojem autorica nudi novo viđenje svakodnevice provlačenjem autobiografskih elemenata kroz filter naivne, ali svježe filozofije u kojoj se, kao što sugerira naslov koji evocira mišljenje Giordana Bruna i Leibniza, kozmičko prepliće sa psihičkim. Promišljajući teme poput tjelesnosti, ženskosti, ljubavi, rada, odnosa i smisla života, autorica o njima piše kombinacijom iritantno sveznajuće pripovjedačice, koja joj omogućuje očuđujući učinak, iz ugla ženskog subjekta koji u prvom licu pruža naivnu interpretaciju conditione feminis, ne bez ludičke naglašenosti vlastite podvojene pozicije. Roman, ujedno i svojevrsni nacrt disertacije o boli, svojim izgledom i opremom spoj je elegancije francuskih klasičnih izdanja i knjiga kojima nanosite bol dok ih otvarate. - Filozofski mamurluk koji ne čeka otrežnjenje već novi izlazak. (Ante Zlatko Stolica) Sana Perić rođena je u Splitu. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je etnologiju i komparativnu književnost. Od 2006. godine prozu objavljuje na www.rusulica.com. Monáda je šesti svezak biblioteke Skhole, segmenta programskog pravca Dopolavoro Europske prijestolnice kulture Rijeka 2020. Knjigu je oblikovao Dejan Dragosavac Ruta. Naručite primjerak na https://www.superknjizara.hr/hr/monada-2020-sana-peric
Monáda je prvi roman Sane Perić u kojem autorica nudi novo viđenje svakodnevice provlačenjem autobiografskih elemenata kroz filter naivne, ali svježe filozofije u kojoj se, kao što sugerira naslov koji evocira mišljenje Giordana Bruna i Leibniza, kozmičko prepliće sa psihičkim.
Promišljajući teme poput tjelesnosti, ženskosti, ljubavi, rada, odnosa i smisla života, autorica o njima piše kombinacijom iritantno sveznajuće pripovjedačice, koja joj omogućuje očuđujući učinak, iz ugla ženskog subjekta koji u prvom licu pruža naivnu interpretaciju conditione feminis, ne bez ludičke naglašenosti vlastite podvojene pozicije.
Roman, ujedno i svojevrsni nacrt disertacije o boli, svojim izgledom i opremom spoj je elegancije francuskih klasičnih izdanja i knjiga kojima nanosite bol dok ih otvarate.
- Filozofski mamurluk koji ne čeka otrežnjenje već novi izlazak. (Ante Zlatko Stolica)
Sana Perić rođena je u Splitu. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je etnologiju i komparativnu književnost. Od 2006. godine prozu objavljuje na www.rusulica.com.
Monáda je šesti svezak biblioteke Skhole, segmenta programskog pravca Dopolavoro Europske prijestolnice kulture Rijeka 2020.
Knjigu je oblikovao Dejan Dragosavac Ruta.
Naručite primjerak na https://www.superknjizara.hr/hr/monada-2020-sana-peric
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
s tim ima li on neku curu, to je njegova stvar i on je mora
riješit. Uvijek me mučilo šta se mene tu nešto krivo gleda,
šta bi me se gledalo, jer nije da su sad nešto redom ostavljali
cure, nije da su samo čekali da im ja naiđem, kao šta me
muči kad netko ubije ljubavnika a ženu ne, kažem ja njoj
zašto bi on ubio tvog ljubavnika, pa jadan lik nije možda ni
znao, dobro, vjerojatno je znao kad je vidio dječji krevetić
i sve, ali nije lik kriv, šta on ima s tim, ti si ta koja bi bila
kriva, koja je tu nekog prevarila, a kaže ona da bi on ubio i
ljubavnika i nju. A onda je cimer rekao da s potencijalnom
energijom nije sve jednostavno i da ne može postojat sama
za sebe nego da joj treba neka druga potencija s kojom je
komplementarna. Naravno (rekla sam mu da ima tamo
negdje netko s potencijom komplementarnom mojoj pa je
onako malo zakolutao), upravo zato i je potencijalna zato
šta je sve naokolo također potencijalno, iako više nije kad
napuniš trideset godina jer su se skoro svi valjani nekako
uspili poženit, a ako ne možda su još malo premladi.
Da bi ti partner mogao reći da ne bi mogao bit s nikim
drugim, mora se prvo s nekim drugim zamislit pa uvidit
neprihvatljivost te slike, ili nemogućnost da si je predoči
kako valja. Dakle, ipak se mora zamislit, a kako mi je ta
pomisao neprihvatljiva, pomisao da se zamisli(š) s drugima,
ne smijem te ni upitat hoćeš li me prevarit, jelda da me
nećeš prevarit, jelda da me ne bi mogo prevarit? Ne smijem
te pitat možeš li se zamislit s drugom jer te tako tjeram
njoj. Jer kad Pilar inglesu objašnjava šta mora učinit kako
bi osjetio miris smrti, jel nama taj miris dočaraju nanizane
slike junaka koji ljubi babe nakon šta su ove pile krv u
klaonicama, ili nam ga dočara pomisao da poljubimo jednu
takvu babu?
153
Change language