26.01.2021 Views

Sana Perić: Monáda

Monáda je prvi roman Sane Perić u kojem autorica nudi novo viđenje svakodnevice provlačenjem autobiografskih elemenata kroz filter naivne, ali svježe filozofije u kojoj se, kao što sugerira naslov koji evocira mišljenje Giordana Bruna i Leibniza, kozmičko prepliće sa psihičkim. Promišljajući teme poput tjelesnosti, ženskosti, ljubavi, rada, odnosa i smisla života, autorica o njima piše kombinacijom iritantno sveznajuće pripovjedačice, koja joj omogućuje očuđujući učinak, iz ugla ženskog subjekta koji u prvom licu pruža naivnu interpretaciju conditione feminis, ne bez ludičke naglašenosti vlastite podvojene pozicije. Roman, ujedno i svojevrsni nacrt disertacije o boli, svojim izgledom i opremom spoj je elegancije francuskih klasičnih izdanja i knjiga kojima nanosite bol dok ih otvarate. - Filozofski mamurluk koji ne čeka otrežnjenje već novi izlazak. (Ante Zlatko Stolica) Sana Perić rođena je u Splitu. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je etnologiju i komparativnu književnost. Od 2006. godine prozu objavljuje na www.rusulica.com. Monáda je šesti svezak biblioteke Skhole, segmenta programskog pravca Dopolavoro Europske prijestolnice kulture Rijeka 2020. Knjigu je oblikovao Dejan Dragosavac Ruta. Naručite primjerak na https://www.superknjizara.hr/hr/monada-2020-sana-peric

Monáda je prvi roman Sane Perić u kojem autorica nudi novo viđenje svakodnevice provlačenjem autobiografskih elemenata kroz filter naivne, ali svježe filozofije u kojoj se, kao što sugerira naslov koji evocira mišljenje Giordana Bruna i Leibniza, kozmičko prepliće sa psihičkim.

Promišljajući teme poput tjelesnosti, ženskosti, ljubavi, rada, odnosa i smisla života, autorica o njima piše kombinacijom iritantno sveznajuće pripovjedačice, koja joj omogućuje očuđujući učinak, iz ugla ženskog subjekta koji u prvom licu pruža naivnu interpretaciju conditione feminis, ne bez ludičke naglašenosti vlastite podvojene pozicije.

Roman, ujedno i svojevrsni nacrt disertacije o boli, svojim izgledom i opremom spoj je elegancije francuskih klasičnih izdanja i knjiga kojima nanosite bol dok ih otvarate.


- Filozofski mamurluk koji ne čeka otrežnjenje već novi izlazak. (Ante Zlatko Stolica)


Sana Perić rođena je u Splitu. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je etnologiju i komparativnu književnost. Od 2006. godine prozu objavljuje na www.rusulica.com.


Monáda je šesti svezak biblioteke Skhole, segmenta programskog pravca Dopolavoro Europske prijestolnice kulture Rijeka 2020.

Knjigu je oblikovao Dejan Dragosavac Ruta.

Naručite primjerak na https://www.superknjizara.hr/hr/monada-2020-sana-peric

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

neka. Naravno, stvar je potpuno drukčija ako razmislimo

o reinkarnaciji ili o bazenu duša koje odlučuju, ili netko za

njih odluči, da će se materijalizirat još jedan đir na Zemlji.

Zapravo, tako je nepošteno da se netko mora rodit, a drugi

su izuzeti.

Ponekad se moj buntovnički duh sukobi s nekim

pravilima pa ih onda prekršim. Međutim, ponekad se

nađem u problemu kad želim preći cestu na crveno, a gleda

me maleno dijete. Onda pričekam da mi se prometna

signalizacija nakloni i pravim se da sam na pozornici jer

zapravo i jesam. (Mislav pak pređe na crveno pa kaže da

je djelovao protiv sistema iznutra, zanemarujući vlastitu

sigurnost i dobre običaje, pobunivši se protiv maskuline

semiotike crvenog čovječuljka.) Isto tako moram pozdravljat

malu djecu u neboderu, dok stare susjede ne moram, jer

prema njima nemam obavezu držat ih u iluziji o uređenom

svijetu. Jedino još ne znam u kojoj njihovoj dobi da

povučem granicu deziluzionacije.

Mnogi od nas smo se u puno prilika sramili svoje

braće. To sam uzela kao polazište za razmatranje o

spremnosti pojedinca za roditeljstvo: šta ćeš uradit sa

svojim sramom kad se na isti način budeš sramila svog

čeda? I šta ćeš uradit sa svojim čedom?

Majka je gurala svoje odojče u kolicima, a djevojčica

šetala svoju lutku u malenim kolicima. Kolica djevojčica su

uvijek roza, dok kolica velikih djevojaka poprimaju boju

novorođenčeta. Kolica djevojčica moraju uvijek biti roza,

jer kolica malih djevojaka poprimaju njihovu boju. Jesu li

onda sve djevojčice roze? Možda sve one koje šetaju svoju

lutku u kolicima? Jesu li samo one koje guraju svoju lutku u

kolicima, djevojčice?

74

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!