18.04.2022 Views

101 najčešće pitanje o homoseksualnosti

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

škole i sveučilišta nisu jedina mjesta na kojima se ova statistika iznosi kao činjenica, bez<br />

mogućnosti preispitivanja. Naime, takozvani «Project 10», prvi školski program izrazito<br />

pozitivnoga stava prema gej kulturi, koji se ima implementirati u javnim školama Kalifornije,<br />

i sam svoj naziv preuzima iz obmane o gej desetini populacije.<br />

Time smo odgovorili na dio pitanja koji se odnosi na «kako?» Što se tiče dijela koji se odnosi<br />

na «zašto,» razmotrimo priznanje gej aktivista Brucea Voellera da je godinama iznosio<br />

tvrdnje o desetini populacije kako bi uvjerio javnost i političare «da nas ima posvuda» -<br />

očigledno u nastojanju da prikaže homoseksualnost kao legitiman način života. (Vidi <strong>pitanje</strong><br />

87.) A nemojte si umišljati da je Voeller bio jedini koji je tu pjesmu stalno ponavljao, niti da<br />

je uveličavanje njihove brojnosti jedina motivacija koja se krije iza upornoga ponavljanja<br />

laži. 19<br />

Gej aktivisti također koriste brojku od 10% kako bi svoje zahtjeve za «jednakost» povezali s<br />

borbom za građanska prava koju vode Afroamerikanci, kojih, ne slučajno, ima baš oko 13%<br />

populacije. 20 Cilj im je ovdje definirati sebe kao manjinu koja treba jednaka prava i zaštitu.<br />

Star Parker, samozvani «crnački aktivist, predani borac za principe slobode i jednakosti pred<br />

zakonom,» rječito je zamijetio:<br />

Gej fronta htjela bi da ih se vidi kao posljednje poglavlje borbe za građanska prava. Prema njihovome uvjerenju,<br />

homoseksualci su najnovija američka ugnjetavana manjina koja traži pravednost, pravdu i jednako pravo na<br />

potragu za srećom kao i ostale društvene grupe u državi. Homoseksualci danas smatraju da vojuju onu istu bitku<br />

koju su crnci vodili prije 40 godina. Međutim, gej pokret je pokret za ljudska prava preokrenut naglavačke. 21<br />

Ako gej zajednica i njezini pobornici uspiju navesti široku javnost da povjeruje kako su oni<br />

ugnjetavana, zanemarena i zaboravljena manjina, tada će ljudi koji žele da pobijedi pravda<br />

svakako stati uz njihovu plemenitu stvar. Međutim, gej zajednica daleko je od nemoći. Čovjek<br />

ne mora imati vrhunski kvocijent inteligencije da sagleda kakve je sve promjene ovaj segment<br />

pučanstva uspio ostvariti u čitavome društvu kroz obmanu o 10% gej populacije.<br />

90. Moj prijatelj smatra da mi Kršćani širimo mržnju kada smatramo da<br />

homoseksualcima ne treba odobriti istovjetnu zakonsku zaštitu niti isti status<br />

«građanskih prava» koja žele. Kako da mu na to odgovorim?<br />

Ovo <strong>pitanje</strong> samo dokazuje s kakvim uspjehom homoseksualni aktivisti koriste zamah<br />

ostvarenih građanskih prava iz 1964, kada je zakonom odobren status manjine onima u<br />

Americi koje se nije tretiralo pravedno. Larry Burtoft, autor izdanja Setting the Record<br />

Straight, ovako sažimlje pokret kojim se otpor prema težnji homoseksualaca želi poistovjetiti<br />

s diskriminacijom koju su doživjeli crnci i druge skupine:<br />

Je li takova analogija opravdana? Jesu li homoseksualci predmet predrasuda i diskriminacije na isti način kao i<br />

rasne manjine i žene u društvu? Trebaju li uistinu više zaštite negoli im zakon danas pruža?<br />

Ako pri postavljanju ovoga pitanja mislimo otprilike na ovo: «Jesu li homoseksualci predmet izrugivanja,<br />

ismijavanja i moralne osude?» ili pak «Jesu li homoseksualci protuzakonito ugnjetavani i povrijeđeni, i<br />

društveno izolirani?» - tada odgovor očigledno mora biti potvrdan. Međutim, ako time mislimo pitati, «Jesu li<br />

homoseksualci zakonski diskriminirani na isti način kao i Afroamerikanci ili žene u društvu, te im treba zaštita<br />

dodatnih zakona o građanskim pravima?» - tada je odgovor svakako negativan. 22<br />

Drugi način razmatranja ovoga problema može biti i uzimanje primjera kriterija koje je<br />

Vrhovni američki sud postavio za određivanje je li nekoj grupaciji potrebna zaštita građanskih<br />

prava.<br />

Prvi kriterij: Povijest diskriminacije koju potkrjepljuju dokazi o nesposobnosti stjecanja<br />

ekonomskoga prihoda, adekvatnoga obrazovanja, prilika za napredak, ili dobivanja pristupa<br />

političkim procesima.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!