You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
ilježila i postupno smanjenje fiskalnog deficita, premda<br />
uglavnom na račun živahnih prihoda zbog relativno velikih<br />
stopa rasta. Javna potrošnja i hrvatski javni dug ostali<br />
su razmjerno visoki, iako se povećavao udio privatnog sektora<br />
u dugu.<br />
Unatoč tim slabostima, Hrvatska se kombinacijom ranih<br />
pozajmica što ih je Vlada uzela od lokalnih komercijalnih<br />
banaka, rebalansa proračuna u ožujku i svibanjskog izdanja<br />
obveznica vrijednih 750 milijuna eura provukla kroz prvo<br />
polugodište 2009. U drugom polugodištu, a i poslije, predstoje<br />
joj međutim ozbiljni izazovi. Može li se Vlada suprotstaviti<br />
tom krajnje teškom trenutku dugoročnim, politički<br />
i socijalno bolnim mjerama uz pomoć svojih poslovnih i<br />
socijalnih partnera?<br />
S obzirom na pad proračunskih prihoda i ograničene<br />
mogućnosti financiranja, neizbježna je daljnja racionalizacija<br />
fiskalne potrošnje. Nova su kresanja već i najavljena.<br />
Potrošnja javnog sektora u Hrvatskoj je danas znatno<br />
veća nego u zemljama koje su se zadnje pridružile EU.<br />
Općenito govoreći, velika potrošnja znači ili veliko porezno<br />
opterećenje gospodarstva ili veliki javni dug, ili pak njihovu<br />
kombinaciju. Pretjerano velika javna potrošnja dokazano<br />
uzrokuje manje stope gospodarskog rasta na dugi rok.<br />
Analiza pokazuje i to da je u Hrvatskoj moguća znatno<br />
efikasnija i pravednija potrošnja, primjerice u zdravstvenom<br />
i mirovinskom sustavu, obrazovanju, transportu, brizi<br />
za okoliš, ali i u administraciji i raspodjeli novčanih potpora.<br />
Sustav socijalne pomoći, razmjerno dobro financiran<br />
u usporedbi s većinom istočnoeuropskih zemalja, mogao<br />
bi se bolje fokusirati na one kojima pomoć najviše treba,<br />
jer je dobra zaštita socijalno najugroženijih doista ključna<br />
u teškim vremenima. I napokon, radi opstanka malih i<br />
srednjih poduzetnika te očuvanja radnih mjesta, prijeko<br />
je potrebno smanjiti dugovanja prema proračunu i javnim<br />
ustanovama.<br />
Razina hrvatskih prihoda danas je na otprilike 62 posto<br />
prosjeka EU. Stalno približavanje razini prihoda u zemljama<br />
EU zahtijeva daljnje reforme na tržištu rada i obrazovanja<br />
radi poboljšanja vještina, konkurentnosti i broja zaposlenih<br />
u gospodarstvu. Nalaže i uklanjanje prepreka rastu privatnog<br />
sektora kako bi se tvrtkama koje su sada u problemima,<br />
ali su generalno gledajući zdrave, omogućilo da prežive, a<br />
novima da nastanu, te kako bi se u doba znatno slabijeg<br />
kolanja kapitala privukla strana ulaganja. I napokon, brža<br />
primjena znanja u gospodarstvu, poticanje inovativnosti i<br />
komercijalizacija znanja pomogli bi Hrvatskoj da postigne<br />
viši održivi tempo rasta.<br />
Hrvatska bi iz krize mogla izići gospodarski konkurentnija.<br />
Za to je potrebna vizija, odlučnost i suradnja svih<br />
ključnih partnera, kako bi današnje žrtve doista prerasle u<br />
dugoročni dobitak za sve građane Hrvatske.
Change language