Foto Mladina dovao je brzo, pa je već nakon dvije godine postao direktor u Kompas Fintradeu gdje radi zajedno s Igorom Lahom, još jednim od najbogatijih Slovenaca. Sada smo već u samostalnoj Sloveniji, a ondje većina poslovnih priča počinje frazom “a 1992. godine…”. Nakon što je Slovenija bila službeno priznata, državno vodstvo otvorilo je prostor poduzetničkoj inicijativi, ali je i maksimalno zaštitila “obiteljsko srebro”, dakle velike tvrtke koje su trebale jamčiti gospodarski razvitak. Ukratko, nije dopustilo divlju privatizaciju koja je uništila tkivo hrvatskog gospodarstva, već su se ljudi s idejama morali boriti sami na tržištu (jasno, i tu je bilo važno tko je imao bolje veze i poznanstva). Gantar s prijateljima u siječnju 1992. osniva Galileo, prvi uzajamni fond u Sloveniji, kojim je ostvario prve ozbiljne financijske uspjehe. Prema nekim izvorima, Galileo je ostvarivao izuzetno visoke prihode čak i na svjetskoj razini. No, priliku za uspjeh uočio je u odluci slovenske vlade o vlasničkoj transformaciji poduzeća koja je predvidjela da se petina vrijednosti društvenih tvrtki podijeli ovlaštenim investicijskim društvima, a među njima se ubrzo našao i Gantar. Ključna je ipak 1994. godina u kojoj je Zadružna zveza Slovenije (Slovenski zadružni savez) odlučila formirati društvo za upravljanje certifikatima koje su građani dobili u sklopu transformacije društvenih tvrtki. Riječ je o ukupnom iznosu od osam milijardi tadašnjih njemačkih maraka, što je ozbiljna vrijednost kad znamo da Slovenija ima oko dva milijuna stanovnika. Matjaž se u taj posao uključuje preko nekih prijatelja i 1994. godine osniva se Kmečka družba (Seljačko društvo, KD) kojoj postaje direktorom. Slovenski zadružni savez imao je izuzetno veliku mrežu članica i ispostava koje su okupljale većinu slovenskih seljaka koji su posjedovali značajnu količinu certifikata. Matjaž se često znao pohvaliti da je ime njegova ideja. Uz neke probleme KD je uspio pribrati oko 120.000 certifikata i postati peti fond po veličini. No, u tom se poslu Gantar nužno morao povezati s predstavnicima Slovenske pučke stranke (SLS), tradicionalno najjače među slovenskim seljacima, koju tada vodi Marjan Podobnik. KD je radila konzervativno, kao i svaka zadružna institucija, i zahvaljujući tome značajno povećala svoje vlasništvo. Matjaž pak, kao vodeći kadar, pomalo otkupljuje dionice i ubrzo postaje najveći pojedinačni dioničar KD-a. To je vodilo do porasta osobnog bogatstva pa će ubrzo kupiti kuću, jedrilicu, Chrysler i Porsche, no odbija da ga se titulira tranzicijskim tajkunom. Problem se pojavio kad je slovenski zakon zatražio da direktori moraju imati visokoškolsko obrazovanje, koje je Gantar prekinuo. Odmah se baca na studij i brzinski polaže ispite, diplomira ekonomiju, a već1998. uspijeva pripremiti sve potrebno za magisterij. KD se 2001. godine preoblikuje u KD Group, ali Matjaž je i dalje na čelu i postaje jednim od ključnih igrača na slovenskom financijskom tržištu. Počinje širenje poslovanja u matičnoj zemlji, ali i snažni udar na regiju gdje je logo KD sve poznatiji. Teško je nabrojiti u čemu sve KD ima vlasnički udjel, to su osiguranja, trgovina, promet, mediji. Ove je godine osnovana i KD banka. Bez obzira na Gantarovo stalno odbijanje povezivanja s politikom, sasvim je jasno da KD ne bi imao tako velike uspjehe da nije imao zaštitu SLS-a, koji je bio u svim vladama od 1994. do 2008. Novi odnosi nastaju 2004. kad je vlast preuzeo Janez Janša. Svi oni iz osamdesetih, bilo da su dotad bili uz politiku ili ne, približili su se karizmatičnom Ivanu (na to mu ime policija šalje službene pozive) koji je konačno na vlast doveo desnicu. Među njima i Matjaž Gantar. Janša se pak malo zanio koncentrirajući političku i ekonomsku moć i ubrzo je počeo dolaziti u sukob sa suradnicima. Pomniji promatrači slovenske političke scene upravo Gantarovu odluku, u proljeće 2007., da se uključi u rad slovenskih liberala (LDS) kao predsjednik gospodarskog odbora, tumače kao najveći Janšin poraz jer je time potvrđeno da je izgubio podršku krupnog kapitala i poduzetništva i od tada politički tone. Janša će nakon toga početi rat protiv tajkuna koje je sam stvorio, ali Gantara Kada se 2001. Kmečka družba preoblikovala u KD Group, Gantar je postao ključni igrač na financijskom tržištu gotovo nikad nije poimence spominjao, za razliku od, recimo, čelnika Pivovarne Laško Boška Šrota. KD Group danas priznaje da je pretrpjela određene udare zbog financijske krize koja je snažno uzdrmala Sloveniju, ali je sve probleme dosad uspješno prebrodila prije svega zahvaljujući konzervativnoj strategiji. Iz KD-a pak svoju strategiju objašnjavaju šturo: nastojimo održati likvidnost, sniziti troškove i očuvati što više pozicija na tržištu koje smo imali prije krize. Pokušavaju poboljšati i razinu svojih usluga i, jasno, rade na boljoj organizaciji. KD je očito učio iz svojih pogrešaka, kao što je na primjer bio ulazak u medije, recimo u sarajevsku izdavačku kuću Oslobođenje, ali tvrtka se vrlo brzo povukla iz takvih rizičnih poslova. Gantar je danas jedan od najbogatijih i najutjecajnijih Slovenaca. Planove skriva, a od medija bježi kao vrag od tamjana (iako je u prvoj polovici devedesetih bio prisutan kao burzovni analitičar). Od malo toga što je nedavno javno rekao, ističe se teza da tvrtkom upravlja kao prosvijećeni diktator. “Ljude ne mučim i ne gnjavim previše, svi mi lako kažu što žele, ali na kraju odlučujem sam”, rekao je. I to se za sada pokazalo uspješnim. kolovoz 2009 F o r b e S 39
Balkanizacija Kine Povijesni i ekonomski konflikti na neugodno poznat način isprepliću se u Istočnom Turkistanu. Prosperitet je uglavnom zaobišao Ujgure. Ekonomska, politička i kulturna moć u rukama je Kineza / Jasmina Kuzmanović, Singapur Par u očekivanju autobusa usred pustoši kineske pokrajine Xinjiang 40 F o r b e S kolovoz 2009
Change language