You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Foto Getty Images<br />
a negativnu stopu promjene na godišnjoj<br />
razini imamo po prvi puta prilike vidjeti<br />
u ovom tisućljeću, pri čemu valja naglasiti<br />
i da je riječ o najvećem kvartalnom<br />
padu BDP-a još od ratne 1993. godine.<br />
I time, u trenutku kada ekonomska<br />
kriza više nije tek nekakav zloslutni<br />
oblak na horizontu, već sasvim izvjestan<br />
i opipljiv fenomen, najnovije statističko<br />
izvješće nedvojbeno predstavlja svojevrsno<br />
suočenje sa stvarnošću. U prvom redu<br />
za građane, koji su o razmjerima krize<br />
dosad zapravo mogli samo nagađati,<br />
tapkajući u ‘predizbornom mraku’ i<br />
žonglirajući istodobno s različitim proizvodima<br />
iz jednolične ponude domaćih<br />
banaka kako bi uravnotežili nerazmjer<br />
raspoloživih prihoda s jedne i rashoda<br />
s druge strane. Toj je praksi godinama<br />
pribjegavala i država, a sličnosti nalazimo<br />
i u posljedicama neodgovornog<br />
trošenja, jer se i građani pojedinačno, ali<br />
i država sa statusom rizičnog (i neodgovornog)<br />
dužnika suočavaju s problemima<br />
u potrazi za svježim izvorima financiranja.<br />
Sada je barem svima jasno o čemu je<br />
to većina domaćih ekonomista govorila,<br />
upozoravajući kako je ekonomski model<br />
koji se u najvećoj mjeri oslanja na bankovnim<br />
zajmovima generiranu domaću<br />
potražnju na duži rok jednostavno -<br />
neodrživ.<br />
Drastičan pad ekonomske aktivnosti<br />
na neki je način problem javnoga<br />
duga gurnuo u drugi plan. I zbog toga<br />
bi, ponajprije zbog nedostatka političke<br />
volje, vladajuća garnitura u nekim<br />
drugim okolnostima vjerojatno problem<br />
riješila brzopotezno, novim zaduženjem,<br />
samo da nam tu krizu skine s grbače. Ali<br />
to u ovom trenutku nije ni jednostavno,<br />
a čini se niti dovoljno da se dokopamo<br />
sigurne zone. Prema nikad demantiranim<br />
nagađanjima, predmet nedavnog<br />
(odvojenog) posjeta čelnika dvaju<br />
najvećih talijanskih banaka (UniCredit<br />
i Banca Intesa) Banskim dvorima bila<br />
je upravo mogućnost novog zaduženja,<br />
no time se, na našu žalost, nipošto ne<br />
mogu pokrpati sve rupe u proračunu. I<br />
zato bolni rezovi u sferi javne potrošnje,<br />
praćeni sad već sasvim izglednim modifikacijama<br />
fiskalne politike, koje se nakon<br />
odlaska premijera Sanadera i smjene<br />
na čelu Vlade sve učestalije razmatraju,<br />
zapravo nemaju alternative.<br />
To nas pak dovodi do novog problema.<br />
Jer za razliku od prvog kvartala<br />
prošle godine, jedina pozitivna promjena<br />
zabilježena je upravo u kategoriji<br />
javne potrošnje, koja je u promatranom<br />
razdoblju porasla za 3,9%. Pritom je pad<br />
uvoza za više od 20% u određenoj mjeri<br />
čak i ublažio intenzitet preokreta s negativnim<br />
predznakom, signalizirajući potpuni<br />
kolaps domaće potražnje, na kojoj<br />
se u velikoj mjeri temeljila ekonomska<br />
aktivnost u zemlji. Što je još važnije, pod<br />
teretom brojnih otegotnih okolnosti, od<br />
otežanog pristupa izvorima financiranja<br />
(bilo da je riječ o potrošačima ili korporativnom<br />
sektoru) do nepovoljnih trendova<br />
na tržištu rada, stezanje remena i<br />
redukcija javne potrošnje i u sljedećim<br />
će mjesecima biti lajtmotiv gospodarske<br />
aktivnosti, djelujući poput utega na kretanje<br />
BDP-a.<br />
Rezultat takvog odnosa snaga već se<br />
sada može ocijeniti poražavajućim. O<br />
tome svjedoči anketa provedena među<br />
domaćim analitičarima, koji su neposredno<br />
pred objavu brojki iz prvog<br />
kvartala redom baratali nižim ciframa<br />
od one stvarno zabilježene. Samo je<br />
jedna od pet prognoza intenzitetom<br />
pada nadmašila -6,7% u produkciji<br />
Državnog statističkog zavoda. Srednja<br />
vrijednost (medijan) ukazivala je na<br />
kontrakciju od 6,1%. Možda se na prvi<br />
pogled ne čini odveć alarmantnim, no<br />
Sada je barem jasno o čemu je to većina<br />
ekonomista govorila, upozoravajući na<br />
neodrživ model gospodarskog rasta<br />
razlika između projiciranog i realiziranog<br />
pada uvjetovala je masovnu reviziju<br />
prijašnjih prognoza. Naravno, s negativnim<br />
predznakom.<br />
Prije objave kvartalnog izvješća<br />
DZS-a prognoze analitičara iz privatnog<br />
sektora ukazivale su na postupno<br />
usporavanje negativnih trendova u ovoj<br />
godini, smještajući kulminaciju krize<br />
(mjereno kvartalnim kretanjem BDPa<br />
na godišnjoj razini) upravo u prva tri<br />
mjeseca ove godine. Konačan produkt<br />
iznesenih procjena smjestio je očekivani<br />
pad BDP-a u ovoj godini na 4,5%, uz<br />
postupno slabljenje negativnih trendova<br />
prema kraju godine. Pritom je najgori<br />
Nakon dugog razdoblja rasta, očekivano kretanje BDP-a doima se poput najgore noćne more<br />
kolovoz 2009 F o r b e S 79
Change language