Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
predsjednik Udruženja proizvođača<br />
slavonskog kulena smatra da živi dobro<br />
i da će njegova peteročlana obitelj tako<br />
živjeti i u budućnosti, kada uđemo u EU.<br />
Peteročlana obitelj Hruška<br />
obrađuje oko 20 hektara zemlje, a sva<br />
proizvodnja hrane isključivo je za uzgoj<br />
svinja. “U dvorištu uzgajamo oko 300<br />
komada svinja godišnje, hranom koja<br />
je zdrava, kontrolirana jer je sami proizvodimo.<br />
Zbog toga i mogu garantirati za<br />
kvalitetu mesa, ali i kulena po kojem sam<br />
poznat u cijeloj Hrvatskoj”, dodaje Hruška.<br />
“Jednog od proteklih vikenda ovdje su se<br />
zaustavila dva autobusa puna profesora<br />
iz zagrebačkih škola. Nakon što su kušali<br />
kulen, prodali smo im 50 komada.”<br />
Godišnje Vjenceslav<br />
Hruška proizvede<br />
1800 kulena i preradi<br />
3,5 tone mesa<br />
Kilogram Hruškina kulena košta 200<br />
kuna. Nije teško izračunati da je u ugodnoj<br />
atmosferi svog dvorišta obitelj u dva<br />
dana ostvarila prihod od 10.000 kuna.<br />
Vjenceslav Hruška završio je srednju<br />
stočarsku školu i još uvijek radi u kombinatu<br />
Kutjevo, no uskoro namjerava otići<br />
iz tvrtke. Veliki posao u koji je ušao i novi<br />
pogon koji gradi zahtijevaju puno veći<br />
angažman od dosadašnjeg. “Krenuo sam<br />
s uzgojem svinja na obiteljskom imanju,<br />
ali taj mi posao nije donosio dovoljno<br />
novca pa sam se upustio u klanje svinja<br />
za druge. Nakon određenog vremena<br />
osjetio sam da treba ići dalje. Moj ujak,<br />
poznati proizvođač kulena u Požeštini,<br />
naučio me kako se radi kulen i tako sam<br />
krenuo, tamo krajem 90-ih. Kvaliteta je<br />
ono što prodaje proizvod, to bi trebali<br />
shvatiti hrvatski seljaci,” kaže Hruška.<br />
Smatra da bi hrvatski seljak trebao<br />
prestati proizvoditi ono što mu godinama<br />
donosi gubitke, poput pšenice ili kukuruza,<br />
i okrenuti se proizvodnji kvalitetne<br />
hrane: “Moj kulen ima poseban šmek<br />
jer je u njega ugrađena odlična sirovina.<br />
Najvažniji je proces sazrijevanja. Zbog<br />
toga je i inače slavonski kulen poznat<br />
kao delicija, koju nažalost nismo znali<br />
iskoristiti do kraja. Nismo organizirali<br />
proizvođače da tu našu delikatesu prodajemo<br />
cijelom svijetu kroz turizam, a ne<br />
da izvozimo vagone.”<br />
Godišnje Hruška proizvede oko<br />
1800 komada kulena, a preradi oko 3,5<br />
tone mesa. “Novi pogon radim za sina.<br />
On je još srednjoškolac i namjerava ići<br />
na prehrambeni fakultet. U pogonu će<br />
se moći prerađivati i do 24 tone mesa,<br />
no naravno da nećemo odmah ići na te<br />
količine. Prvo želim pronaći dobre kooperante<br />
koji će proizvoditi svinje za mene<br />
i isključivo po mojim instrukcijama.<br />
Nadam se da će i moj sin unijeti svoje<br />
znanje i iskustvo, koje već sada ima iako<br />
je srednjoškolac”, ponosno kaže Hruška.<br />
Za novi pogon obitelj je uzela kredit,<br />
a dio novca dobili su kroz projekt ruralnog<br />
razvoja, te operativnog programa<br />
za proizvođače autohtonih proizvoda.<br />
Upravo je ruralni razvoj nešto što će u<br />
budućnosti biti najbolje subvencionirani<br />
segment poljoprivrede, a Hruška na to<br />
računa već sada. U sklopu novog pogna<br />
napravit će veliku kušaonicu, a očekuje<br />
i da će turističke agencije dovoditi više<br />
turista u Slavoniju, posebice jer u okolici<br />
ima sve više uspješnih vinarija. “Već<br />
sada 98 posto proizvodnje prodajemo na<br />
kućnom pragu. Čovjek me nazove i kaže<br />
da ide za Osijek. Navrati, sjednemo, on<br />
proba kulen, popijemo nešto i znam da<br />
će opet svratiti, ali i poslati nove kupce. U<br />
novom pogonu moći ću uvesti HACCAP<br />
sustav pa će kulen u budućnosti imati<br />
svu potrebnu dokumentaciju da može u<br />
svijet. Da samo znate koliko naših ljudi<br />
koji rade u inozemstvu želi na povratku<br />
ponijeti kulen prijateljima!”<br />
kolovoz 2009 F o r b e S 53
Change language