04.09.2015 Views

9_Forbes.pdf

  • No tags were found...

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

Foto arhiv <strong>Forbes</strong>a<br />

moći izvoziti, s obzirom na opći pad BDP-a<br />

u pojedinim zemljama?<br />

- Vrlo je jasno da na izvoz orijentirana<br />

švedska ekonomija snosi posljedice kad su<br />

u pitanju radna mjesta i naravno da se za<br />

oporavak moramo oslanjati na izvoz jer<br />

su naše tvrtke izvozno orijentirane. No,<br />

dobra je vijest da su naše javne financije<br />

u mnogo boljem stanju no što je to slučaj<br />

s većinom europskih zemalja. Imamo veliku<br />

fleksibilnost u nošenju s krizom.<br />

Hrvatsku danas moglo bi se usporediti sa<br />

Švedskom 1974. godine. To je bilo vrijeme<br />

kada su švedska djeca išla u onu školu koja<br />

je postojala u mjestu njihova stanovanja.<br />

Kod vas je bilo tako do 1990. Koje su vaše<br />

prognoze za Hrvatsku?<br />

- Mislim da to u potpunosti ovisi o<br />

Izloženost<br />

međunarodnim<br />

tržištima najbolji je<br />

način da se održite<br />

budnima, kaže Palme<br />

vama. Pogledajte finski primjer. Finska<br />

ima najuspješniji obrazovni sustav, i to<br />

prema svim međunarodnim usporedbama.<br />

Izmislili su najbolje obrazovne<br />

standarde. U Švedskoj postoje javno financirane<br />

škole, a sad ima i mnogo izbora,<br />

što znači da djeca ne idu nužno u školu u<br />

mjestu stanovanja. Dosad nismo mogli<br />

uočiti masovni pad kvalitete javnih škola,<br />

ali još smo u ranoj fazi. U svakom slučaju,<br />

vi možete izabrati finski ili švedski model,<br />

ovisno o tome koliko trošite na obrazovni<br />

sustav. Kako trošite, to je ono što će utjecati<br />

na konačni rezultat. Nije potrebno<br />

imati sustav poput švedskog, s puno izbora.<br />

To ne znači nužno i bolju kvalitetu,<br />

u usporedbi s finskim modelom.<br />

U gospodarskom smislu, švedski “treći put”<br />

miješani je model u kojem su jednako zastupljeni<br />

privatno i državno vlasništvo tvrtki<br />

(najbolji primjeri su Volvo i Saab). Hrvatska<br />

se, čini se, sve više priklanja američkom<br />

modelu u kojem je dominira privatno<br />

vlasništvo. Koje su dobre strane miješanog<br />

modela?<br />

- Švedska je uspjela stvoriti javnoprivatna<br />

partnerstva s jakim javnim<br />

telekomunikacijama, radeći, primjerice,<br />

u tandemu s Ericsson mobilnim telefonima,<br />

dakle, s jakim, javno financiranim<br />

kompanijama. Ne bih rekao da se radi o<br />

izboru između vlasništva. Bit švedskog<br />

modela u tome je da propušta privatne<br />

tvrtke, no brine se za zaštitu radnika, investira<br />

u obrazovanje ne samo bogatih<br />

već i siromašnih. Usto, mislim da imamo<br />

zdravstveni sustav koji je univerzalan i<br />

nudi vrhunske usluge za sve, za razliku od<br />

američkog koji ne pokriva sve. Nije to pitanje<br />

vlasništva, već uloge javnog sektora<br />

u smislu omogućavanja zaštite i investicija,<br />

odnosno usluga za ljude.<br />

Koji je najvažniji sastojak u priči o uspjehu<br />

švedskog modela? Je li to prvenstveno<br />

činjenica da su u Švedskoj ljudi sretniji ako<br />

svi, a ne samo neki, žive pristojno?<br />

- Važno je da pravedno dijelite<br />

plodove proizvodnje. Mislim da to ima<br />

niz dobrih posljedica za društvo, poput<br />

ujednačavanja šansi za djecu, snižavanja<br />

stope kriminala i tome slično. No, budimo<br />

načistu, ima mnogo neuspjelih detalja u<br />

švedskom modelu, iako on funkcionira jer<br />

dopušta modernizaciju, promjene sistema<br />

i kombiniranje efikasnosti s jednakošću.<br />

U SAD-u utroše 40-50 posto BDP-a na<br />

zdravstvo, a mi u Švedskoj plaćamo samo<br />

osam posto, unatoč tome što ima previše<br />

starih ljudi. Američki sustav specifično<br />

usmjerava sredstva na siromašne i tako<br />

im zapravo stvara probleme da se uključe<br />

na tržište rada. Tek je tijekom Clintonove<br />

ere sustav promijenjen. Mislim da imamo<br />

niz mehanizama u sustavu koji promoviraju<br />

zaposlenost, jer što ste bolje pozicionirani<br />

na tržištu rada, bit će vam bolja<br />

mirovina, sustav socijalne zaštite. Mislim<br />

da je izloženost međunarodnim tržištima<br />

jedan način da vas se zadrži budnima.<br />

kolovoz 2009 F o r b e S 31

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!