You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
tijekom vladavine al-Ma’‘muna i učitelja najvećeg islamskog prevoditelja, nestorijanskog kršćanina<br />
Hunayn ibn Ishaqa (u. 264/877.).76 Doprinos indijskih kvantitativnih tehnika u razvoju matematske<br />
tradicije islama je relativno dobro poznat problem. Uistinu, ovo je djelotvorno upoznao svako ko govori o<br />
"arapskim brojevima" – brojevi od 1 do 9 i 0, koji imaju svoju funkciju u decimalno postavljenom<br />
vrjednosnom sustavu. Ovo su, zapravo, indijski brojevi sustavno uvedeni u svijet znanosti od strane<br />
Perzijanaca: spominjemo istaknutog matematičara i astronoma Muhammad ibn Musa al-Khawarazmija<br />
(u. 233/847), čijim muslimanskim zoro-asterskim precima dugujemo postojeći termin "algorizam" (danas<br />
se izgovara "algoritam"). Sve dok se zacijelo ne ustanovi kao moguće da al-Khawarazmi nije bio prvi<br />
muslimanski pisac koji je postao srodan sa indijskim decimalno ustanovljenim vrijednosnim sustavom, on<br />
svakako ostaje prva znanstvena figura koja se ima sustavno rastumačiti. Suvišno je kazati, njegovo djelo<br />
je bilo od odsudne važnosti za cjelokupno polje egzaktnih znanosti; i mi ovdje moramo da priznati krajnji<br />
dug Indiji, čak iako su al-Khawarazmijevi najneposredniji izvori koje je konsultirao mogli biti pahlavi ili oni<br />
sirijski.77 U najkraćem mogućem, ovome bi se moglo pridodati razmatranje trigonometrije. Ovaj<br />
predmet, jamačno se da ustvrditi, jeste zapravo nešto što je podario svijet islama78- međutim, još<br />
jednom iznova, ovo je kreacija u kojoj je indijski background odigrao ključnu ulogu. Predislamska<br />
prototrigonometrija, dajući posvema uprošćen prikaz, zasnivala se na priprostoj ulozi, suglasju<br />
proizvoljnih okružnica. Indijci su transformirali funkciju suglasja u variranju sinusa, a ovo označava<br />
odsudno razdoblje razvoja u nastanku trigonometrije. Sa trećim/devetim stoljećem, matematičari<br />
islamskog svijeta su preuzeli sinusnu funkciju iz Indije; nakon toga, za narednih šest stoljeća nova sinusna<br />
funkcija i stara imitacija funkcija (tangenta/dodirnica), sekanta (koja siječe/sijekuća) itd. muslimani su<br />
pomno izradili i poredali u tablice kao šezdesetice. U isto vrijeme, muslimanski matematičari su se<br />
pozabavili sa načinom izražavanja zamršenog broja teorema/poučaka, što je obilježje helenističke<br />
prototrigonometrije primjerene uporabi Menelausove teoreme (prvo stoljeće po Kristu).79 "Sa ovim<br />
razvojem", piše jedan znalac u ovoj oblasti, "prva istinska trigonometrija je došla na vidjelo, u tom smislu<br />
da je tada bila samo objekat proučavanja, opstajući sferička ili ujednačeno trokut (triangl), svojih kosina i<br />
kutnih profila."80 ^ini se, potom, da arapsko znanje indijske funkcije sinusa (sanskrtski ardhajya/ polovica<br />
akorda) – arapski jyb (jayb, džep) – latinski sinus – engleski "Sine") označava tačku prijelomnicu u historiji<br />
trigonometrije. Međutim, štogod da je islam zadobio od indijske i perzijske pozadine, ono je u cijelosti<br />
tansformirano asimilirano u novu matricu koja je u značajnoj mjeri bila islamska. Prenesene ideje u<br />
nasljedstvo i sustavi koji su djelovali na ovoj novoj osnovi na nove načine kao integralni elementi osobite<br />
intelektualne sinteze: to jest, ove rečene sinteze, jeste ono u čemu se ogleda i u čemu leži izvornost<br />
islamske misli.Tijekom <strong>vremena</strong> islamska se filozofija iskristlizirala u posvema razvijenu i neovisnu<br />
tradiciju, a Perzija je u cjelosti apsorbirana u islamski okvir. I dok je Sind zadobio svoju političku i<br />
administrativnu slobodu od centralnog halifinog autoriteta, Indija još jednom iznova postaje misteriozna<br />
i zauzima udaljeni istureni položaj. Al-Biruni je došao poprilično dockan da načini razlikovnost: "Nalazim<br />
veoma napornim rad na ovom predmetu (Indija)", jadao se on,"doduše imam veliku naklonost spram nje<br />
– a glede ovoga stojim sam samcijat u svojemu dobu!"81 S engleskog hafiz Nevad Kahteran * Naslov<br />
izvornika: Syed Nomanul Haq, "The Indian and Persian Background", u: History of Islamic Philosophy,<br />
Routledge, London and New York, 1996, tom I, str. 52-68. 1 Dobro znani bio-bibliograf <strong>Ibn</strong> al-Nadim,<br />
primjerice, kazuje nam da je utemeljitelj sasanidske dinastije Ardashir I "otposlao u Indiju i Kinu po knjige<br />
s tim uputama... Shapur, njegov sin, slijedeći očev primjer, dao je da se prevedu u perzijski sve ove knjige,<br />
kao što su ... Ptolomej i Farmasib Indijac" (Dodge, prev. (1970): 574). Doista, pouzdanost ovih iskaza je
Change language