18.01.2014 Views

Znakovi vremena 7-8 - Ibn Sina

Znakovi vremena 7-8 - Ibn Sina

Znakovi vremena 7-8 - Ibn Sina

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

Umjesto uvoda - Adnan Silajdžić<br />

Ovo je prvi broj časopisa "<strong>Znakovi</strong> <strong>vremena</strong>" koji nije tematski određen. Na takav korak smo se odlučili<br />

zbog toga što je, s jedne strane, bivalo sve teže pronaći suradnike koji su se otvarali za specifične teme<br />

naše suvremenosti, odnosno zbog prigovora samih čitatelja kako specijalistički usmjereni sadržaj<br />

časopisa prevazilazi intelektualne i obrazovne mogućnosti prosječnog čitatelja, s druge strane. Međutim,<br />

bez obzira na to, u samome središtu našega "multidisciplinarnoga" zanimanja ostat će i dalje pitanje<br />

odnosa Istoka i Zapada unutar njihova globalnog svjetsko-povijesnog i kulturno-civilizacijskoga odnosa,<br />

jer nas, zbog prevalirajućega utjecaja moderne kulture na svjetska zbivanja, naprosto stavlja pred<br />

sudbonosno pitanje našega <strong>vremena</strong>. Kako unutar kulturno povijesne ili kulturno-civilizacijske epohe<br />

Moderne koja nas je sa svojim velikim mitovima poput razuma, znanosti, napretka i demokaracije uvela u<br />

veliki i zabrinjavajući povijesni pesimizam kojega tako jako osjećamo u praznini dokolice, vlastitome<br />

deperosonalitetu, istrošenoj jezičkoj komunikaciji, ekološkoj katastrofi, zloupotrebi genetičkoga<br />

inžinjeringa, osamljenosti ljudi u svijetu najsavršenijih komunikacija, porastu sebičnosti, bijegu u<br />

narcizam itd., razumijevati svoju vlastitu duhovnu, religijsku, kulturnu i nacionalnu povijest. Valja nam se,<br />

otuda, ozbiljno i odgovorno suočiti sa zahtjevima individualizma, koji predstavlja protivnost svakom<br />

zajedništvu utemeljenom u Tradiciji (religijskoj i kulturnoj ponajprije), odnosno pluralizma, koji ne znači<br />

više samo veliko mnoštvo ljudi različitih boja, jezika, religija, običaja i ponašanja, nego prije svega novu i<br />

promijenjenu svijest modernoga čovjeka, kojemu na političkom području korespondira ideja<br />

demokracije, na ekonomskom ideja slobodnoga tržišta, na religijskome ideja ekumenizma. I jedan i drugi<br />

tok mišljenja i ponašanja, svestranijim ulaskom bosansko-hercegovačkog društva u globalne evropske<br />

integracije, počet će se logično snažnije i brže reperkutirati na našu ukupnu religijsku, kulturnu,<br />

nacionalnu i političku praksu. Istodobno nam valja odgovoriti na sve učestalije pojave nekritičkoga i<br />

odveć statičkoga razumijevanja i prezentiranja vlastite kulturne povijesti, bez bilo kakvih političkih<br />

glorifikacija i ideologijskih uslovljavanja. Bez vlastite tradicije, zacijelo, ne možemo! Nema niti i jednoga<br />

naroda bez tradicije, jer ona stoji u osnovi čovjekova identiteta, zbog čega se prema njoj ne može biti<br />

neutralno. Prema njoj stojimo uvijek u nekome odnosu, pozitivnome (za) ili negativnome (protiv), u<br />

prihvatajućem ili progresivnome i odbijajućem ili dekadentnome odnosu. Od našega odnosa prema<br />

Tradiciji kao i prema svijetu Moderne moći ćemo preciznije govoriti o etapama budućega razvoja, uspona<br />

i padova, preciznije našega odnosa prema vlastitoj povijesti. Zbog toga će časopis "<strong>Znakovi</strong> <strong>vremena</strong>"<br />

svojim sadržajem i idejama u buduće morati zahvatati ono "ovdje" i "sada", tj. našu dramatičnu<br />

rascijepljenost između Tradicije i Moderniteta kao svojevrsne duhovne paradigme suvremenog svijeta,<br />

odnosno morat će poticati čitatelje da tragaju, kroz dijaloške strukture, za prostorima i dodirima sa<br />

kulturama suvremenog svijeta. Drugim riječima, morat će ih odgajati i educirati u tom smislu da na<br />

pozitivnim iskustvima vlastite tradicionalne ali i moderne kulture, na pragu novoga milenijuma,<br />

artikuliraju osobenu duhovnu i kulturnu paradigmu. Mišljenje koje misli samo sebe, odnosno koje<br />

isključivo misli ono što je već povijesno realizirano, nema nikakve koristi. Zbog toga ćemo morati uvijek<br />

biti, ako želimo odgovorno i povijesno misliti, na tragu čovjekovih ozbiljnih pitanja posebno ako su ta<br />

pitanja granična.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!