18.01.2014 Views

Znakovi vremena 7-8 - Ibn Sina

Znakovi vremena 7-8 - Ibn Sina

Znakovi vremena 7-8 - Ibn Sina

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

precizno izražava kategorijom tubuta, tj. zamišljenoga ili pritajenoga bitka, koga u jednoj drugoj ravni <strong>Ibn</strong><br />

‘‘Arabi oslovljava kao wugud al-&ihni. 5 2. Šta je "Ne-bitak" Al-Šahham je bio prvi, kao što smo već<br />

ustvrdili, mu’‘tazilit koji je artikulirao ideju "Ne-bitka":" I ono čisto ništa ima neki bitak koji može biti<br />

predmetom mišljenja i govora, to je stvar, esencija, realitet koji ima sve odlike koje imaju i bića u stanju<br />

bivstvovanja ili egzistencije, sve odlike koje imaju i supstancija i akcidencija, recimo da je nešto crno,<br />

bijelo, itd.6 Drugi mu’‘taziliti i pored toga što podržavaju al-Šahhammovu ideju da je ono "Ništa"<br />

supstancija ili realitet, insistiraju više na načelu "mogućnosti"(imkan-imkanijjetun ) supstancije da iz<br />

stanja Ne-bitka pređe u stanje Bitka ili egzistencije (al-mawgud, al-ma’‘dum). Abu al-Hudayl, al-Ka’‘bi i<br />

njegovi učenici koji pripadaju bagdadskoj mu’‘tazilijskoj školi, polaze od načela da:"je Ne-bitak (alma’‘dum)<br />

zapravo mogućnost jedne stvari da uđe u postojanje (da bude bivstvujuća), u smislu da je ona<br />

već fiksirana i nepromjenljiva, preciznije da je ona još u stanju Ne-bitka apsolutno determinirana.<br />

Zapravo, prema njima esencija je različita od svoje egzistencije (suprotno aš’‘arizmu) koja se naknadno<br />

pridodaje esenciji čime dolazi do stvaranja bića. Prije nego li je primila egzistenciju, stvar u stanju Nebitka,<br />

je već esencija, bolje esencija koja u sebi sadrži potencijalnu moć da se aktualizira. Drugim riječima,<br />

ono što u sebi ne sadrži mogućnost samoaktualizacije nije esencija.7 Zbog toga će Al-guba’‘i, njegov sin<br />

Abu Hašim, i kadija ‘‘Abd al-gabbar, ustvrditi:" samo "Ne-bitak" koji, prije svoje stvarne egzistencije, ima<br />

mogućnost postojanja jest esencija". Zbog toga će <strong>Ibn</strong> hazm kazati da mu’‘tazilije podržavaju tezu da je<br />

"Ne-bitak" nešto što oduvijek postoji i što je beskonačno.8 Dakle Ne-bitak (al-ma’‘dum), koje<br />

materijalnim egzistentima daje bićevitost nije stvoreno odnosno ne biva proizvedeno. Ono iz stanja<br />

nebivstvovanja samo prelazi u stanje bivstvovanja. Taj prijelaz čini Bog, međutim, Njegova uloga kao<br />

agensa svedena je isključivo na davanje egzistencije onim stvarima koje su ranije oduvijek postojale u<br />

stanju nebitka. Na tim pretpostavkama mu’‘taziliti će izgraditi krajnje deterministički shvaćen Kosmos,<br />

što će se, dakako, odraziti i na njihovo etiku. Na ovaj pretjerani realizam mu’‘tazilija, koji je , kao što<br />

ćemo vidjeti kada budemo razmatrali izvore mu’‘tazilijske spoznaje, prodahnut Platonovim "idejama"<br />

upozorava Porfirije u svojim Isagogama.9 Sažmimo u jednoj rečenici, nekoj vrsti definicije, ono što se u<br />

njihovoj filozofiji označava Ne-bitkom: Tek stvaranjem svijeta Bog tim bićima (pritajenim, zamišljenim<br />

realitetima- svejedno da li bitak zasnivali u zbilji ili u Umu) odnosno esencijama, koje kao takve već imaju<br />

svoje temeljne karakteristike, tj. rod, vrstu, itd. daje svojstvo postojanja. 3. Prijelaz esencija iz stanja<br />

nezbiljnosti u stanje zbiljnosti Bog ne stvara rodove i vrste kao takve činom stvaranja, on im naprosto<br />

pridodaje kvalitet postojanja kao, u nekom smislu, naknadnu kvalifikaciju. Božija zasluga bi bila samo u<br />

tome što atom kao takav čini opažljivim. Svojstva ili osobine atoma proistječu iz njegove vlastite prirode,<br />

što se uklapa u njihov deterministički pogled na svijet koji je utemeljen na filozofskoj ideji kauzalizma.<br />

Unutar takve kosmologije Bog je Stvoritelj (Muhdit) samo u smislu izvođenja bića iz nepostojanja, koje je<br />

imalo izvjesnu zbiljnost, u stanje postojanja. Drugim riječima, on ih ne stvara On samo biva uzrokom<br />

njihova prijelaza iz bitka in potentia u bitak in actu. Zbog toga će čuveni al-Naam ustvrditi kako je<br />

stvaranje samo aktualizacija odnosno manifestacija (buruz) onoga što je u preegzistenciji bilo u stanju<br />

latencije ili mogućnosti (kumun).10 Zbog toga će mu’‘tazilije, u svojemu deterministički shvaćenom<br />

svijetu, naučavati da kamen pada prema dolje zahvaljujući isključivo svojstvu težine koje predstavlja<br />

njegovu osobnu odliku. Prema njima, dakle, za Boga bi se moglo kazati da je Stvoritelj samo ukoliko bića<br />

iz nepostojanja, koja su imala stanovitu zbiljnost, dovodi u postojanje. No, bez obzira da li činitelj bio po<br />

naravi ili volji, u oba slučaja činjenje dovodi do prijelaza iz jednog stanja bitka u drugo a uzrok je ono što<br />

uzrokuje taj prijelaz, što se uklapa u njihovo učenje o bitku in potentia i in actu. Al-Šahrastani tu ideju

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!