Znakovi vremena 7-8 - Ibn Sina

posljedice i koristi od četrdesetodnevne iskrenosti (ihlas)! A mi ovdje trošimo četrdeset ili više godina na
skupljanju termina i pojmova za svaku disciplinu. Vi o sebi mislite da možete da budete allamah u
znanostima i da se računate u Božiju armiju, a još ne nalazite ni traga mudrosti u svom vlastitom srcu niti
kapljicu toga na svom jeziku. Trebate znati da vaše učenje i rad nisu iskreni. Prije će biti da ste radili radi
šejtana i sebične žudnje. Sada kada vidite da te znanosti nisu proizvele nikakvu duhovnu odliku ili stanje u
vama, učinite trud da razvijete iskrenost namjere i da očistite vaše srce od tmina i loših ćudi. Ako vidite
ikakav rezultat, idite dalje. Pa, mada su isprazni motivi za eksperimentiranja štetni po iskrenost,
vjerovatno je da bi trud mogao otvoriti prozor te bi ulaženje svjetla moglo da vas vodi. U svakom slučaju,
dragi moji, vi imate potrebu za istinskim božanskim načelima i pravim znanostima, kao i valjanim
poukama i ispravnim poslovima. I na kojem god nivou bili, nastojte uvećati vašu iskrenost i očistiti
sebične fantazije i šejtanska došaptavanja iz svoga srca. Naravno da će vam to donijeti rezultate i vi ćete
naći put ka istini, a staza vođstva biće otvorena za vas. Neka vam Bog, Slavljeni i Uzvišeni, pritekne u
pomoć. Bog zna, ako bismo trebali napustiti ovaj svijet sa tim lažnim i ispraznim učenjem, sa izopačenim
fantazijama i pokvarenim moralom, kakve će nas čekati nesreće i patnje, i kakvi tijesni prolazi, i sa
kakvom tamnicom pakla i sa kakvim mrakom ćemo se morati susresti, te kakve će samo užase i vatre to
naše učenje i te naše pouke pripremiti za nas. Odjeljak IV: Autoritet među filozofima Sadr al-Hukama al-
Mutaallihin (Glava filozofa i teozofa tj. Mulla Sadra), neka Allah posveti njegovu dušu i obilno ga nagradi,
u »Sharh-e-Usule Kafi«, donosi jedan duži citat od Shaykha Ghazalia, u kojem je ovaj jednom klasificirao
znanosti na »ovosvjetske« i one o »Budućem svijetu«, stavljajući znanost o fiqhu među »ovosvjetske«, a
dijeleći znanost o Budućem svijetu na znanosti omističkoj intuiciji i otkrovenju i znanost o društvenom
saobraćanju, upravljanju i ugovaranju. Ghazali, na znanost o društvenom saobraćanju, gleda kao na
svjetlo koje dospijeva u srce nakon njegovog pročišćenja od pokuđenih svojstava. Kroz to svjetlo
otkrivaju su istine poput spoznaje Božijeg Bića, Imena i Atributa, njihovo djelovanje i mudrost, a javljaju
se i druge vrste spoznaje. Sada, budući da je taj autoritet (tj. Mulla Sadra) prihvatio ovu klasifikaciju, on u
tumačenju ovog hadisa, na temelju izloženog kaže da se »Očigledno, ta klasifikacija i ograničenje koje je
napravio časni Poslanik, s.a.v.s., odnosi na znanosti o društvenom saobraćanju. To su znanosti kojima se
većina ljudi koristi. Međutim, spoznajne znanosti obuhvaćaju mali broj ljudi, koji su rjeđi od kamena
mudrosti, što dokazuju i hadisi iz žKnjige vjere i nevjerstva’‘ (Kitab-e-iman ve kufr), koji će se kasnije
navesti.« Ovo je bio sažeti prijevod njegovih navoda. Ovaj pisac kaže: U iskazima Shaykha Ghazalija ima
nedosljednosti i ako bi se za takve stavove držalo da su prihvatljivi, onda preostaje druga stvar kojoj se da
prigovoriti, a koja se sreće u iskazima Akhunda (tj. Mulla Sadra), neka je Božija milost s njim. Što se tiče
prigovora koji se odnosi na njegov iskaz – na osnovu pretpostavke valjanosti Ghazalijevih iskaza – on leži
u tome da je Ghazali smatrao da se znanost o društvenom ophođenju odnosi na stanja srca, što će reći,
na one kvalitete koji rezultiraju spasom, kao što su strpljenje, zahvalnost, strah, nada, itd., kao i one koji
vode propasti kao što su pakost, zavist, lukavost, varanje itd. Prema tome, za trostruke znanosti koje je
spomenuo Božiji Poslanik, s.a.v.s.,, ne može se reći da sve pripadaju znanostima o društvenom
ophođenju. Ustvari, odgovara im samo jedna od njih tj. nauka o principima pravednosti, kao što je ranije
detaljno obašnjeno. Međutim, postoje dva prigovora na stavove Shaykha Ghazalia. Prvo, on za nauku o
društvenom ophođenju, smatra da pripada svjetovnim znanostima, te da su fuqaha svjetovni učenjaci,
dok je to jedna od najvrednijih znanosti o Budućem svijetu. To potiče iz ljubavi prema duši i onome za što
on smatra da je obuhvaćen time, tj. znanost o etici u uobičajeno korišćenom smislu. Prema tome, on je
odbacio ostale discipline, uključujući racionalne znanosti (takve kao filozofija). Drugo, on spoznaje