akcioni plan energetski održivog razvoja općine tuzla - Sustainable ...

More documents

Recommendations

Info

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)S obzirom na prirodne karakteristike osnovnih komponenti, deponijski gas predstavlja smjesu zapaljivih,zagušljivih i otrovnih gasova i može biti opasan po ljude na deponiji i oko nje.Iz otpada zapremine 1 m 3 izdvaja se određena količina gasa koji se uglavnom sastoji od metana iugljendioksida ( 54% metana i 40% CO 2 ). Metan je eksplozivan u granicama od 5-15% smjese sa zrakom.Metan se razvija oko 10 godina, a svi degradacioni procesi organskih materijala završavaju se nakon 30godina. Prosječna godišnja proizvodnja gasa iz tone odloženog komunalnog otpada iznosi oko 6 m 3 atoplinska vrijednost deponijskog gasa iznosi u prosjeku 5 kWh/m 3 .Za proračun specifične godišnje količine odlagališnog plina po toni komunalnog otpada (biorazgradljivog)postoji više iskustvenih i matematičkih metoda od kojih ćemo za proračun primjeniti metodu premaEarlsonu, koja kaže da se iz tone biorazgradljivog otpada godišnje proizvede 6 m 3 odlagališnog plina.U našem slučaju, možemo izračunati, da je ukupno odloženi otpad u referentnoj godini emitovao:43.000 x 6m 3 = 258.000 m 3 odlagališnog plinaBazirajući našu analizu na količinu emitovanog CO 2 neophodno je prethodno izvršiti proračun premasastavu cjelokupnog odlagališnog plina. Budući da prema nekim svjetskim proračunima učinak metanaCH 4 u odlagališnim plinovima iznosi 54%, CO 2 40%, te ostali plinovi (N 2 O, itd) 6% tako ćemo pristupiti inašem proračunu:- 258.000 x 54%= 139.320m 3 CH 4- 258.000 x 40%= 103.200m 3 CO 2- 258.000 x 6%= 15.480m 3 ostali plinovi (N 2 O, itd.)Da bismo konačno izračunali emisiju odlagališnih plinova, baziranih na emisiju CO 2 , neophodno je i uticajostalih plinova na atmosferu prikazati kao ekvivalent CO 2 . Prema DEFRA-inom uputstvu (Data source:2010 Guidelines to Defra/DECC's GHG Conversion Factors for Company Reporting) sljedi da je:GWP je indeks ili mjera kojom se opisuje utjecaj jedinične mase pojedinog plina na globalnozatopljavanje, a u odnosu na istu količinu ugljičnog dioksida.1m 3 CH 4 = 21m 3 CO 21 m 3 N 2 O = 310 m 3 CO 2Pa je za:CO 2 ... 103.200 m 3METAN ... 139.320m 3 x 21 = 2.925.720m 3 CO 2OSTALI PLINOVI ... 15.480m 3 x 310 = 4.798.800m 3 CO 2Tako da konačno možemo reći da je emisija odlagališnih plinova za referentnu godinu 2002, a obziromna količinu otpada od 43,000 tona iznosi:(103.200 + 2.925.720 + 4.798.800) m 3 CO 2 = 7.827.720m 3 CO 287
Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)7.827.720m 3 predstavlja volumen odlagališnih plinova u jedinici CO 2 . Da bismo izračunali masuodlagališnih plinova radimo prema tabelama o toplinskim svojstvima plinova (Bojan Kraut / Strojarskipriručnik str.228) za srednju temperaturu od 20°C i pri atmosferskom pritisku gustina CO 2 je 1,95 kg/m 3 .U našem slučaju volumen od 7.827.720m 3 x1,95 kg/m 3 odgovara 15.264.054 kg = 15.264 tona CO 2Iz prethodnih proračuna možemo zaključiti da odlagališni plinovi iz komunalnog otpada imaju veomavisok negativan uticaj na atmosferu, a prema sastavu samih plinova i njihovom učinku na okoliš, vidi seda dosta veči uticaj na okoliš ima sam metan (CH 4 ), i ostali plinovi od samog CO 2 .Metan nastao kao produkt biološke degradacije organskih tvari iz komunalnog otpada predstavlja 20%ukupnih antropogenih emisija metana. Metanska komponenta deponijskog plina posjeduje energetskuvrijednost između 36-38 MJ/m³, što je dovoljno da se metan može koristiti kao gorivo za pogone plinskihmotora, odnosno za dobivanje električne energije. Ovakav način eksploatacije metana je praksa napreko 700 lokacija u Evropi, sa instalisanim kapacitetima od 350 kW do 1,2 MW. Isto tako, na skoro 200lokacija u svijetu izgrađena su postrojenja koja iskorištavaju otpadnu toplotnu energiju koja nastajehlađenjem plinskih motora. Ova postrojenja, poznata pod nazivom „kogenerativna postrojenja“, imajuukupni stepen iskoristivosti reda 80 – 87%. Ako se uzme u obzir podatak da je stepen iskoristivostiplinskog motora, pri proizvodnji električne energije, reda 35-37%, očita je prednost sistema zakogeneraciju.10.6. Referentni inventar emisija CO 2 iz sektora vodosnadbjevanja Općine TuzlaObzirom da, kako je već naglašeno, u sistemu vodosnabdijevanja Općine Tuzla pumpne stanicepredstavljaju enormne potrošače električne energije, referentni inventar emisija CO 2 ćemo preračunatina osnovu ukupne potrošnje električne energije na pupmnim stanicama u 2002. godini datoj u tabeli 8.1.Potrošnja električne energije na pumpnim stanicama u sistemu vodosnabdijevanja Tuzle za baznu 2002.godinu je iznoslila 14.019.000,00 kWh, na osnovu čega je referentni inventar emisija CO 2 iz sektoravodosnadbjevanja dat u narednoj tabeli.Potrošnja električneenergije pumpnih stanicaEmisijski faktor EmisijaMWh t CO2/ MWh t CO214.019,00 0,72684 10.189,57Tabela 10.12: Potrošnja električne energije i neizravna emisija CO 2 sistema vodosnadbjevanja OpćineTuzla88
Page 1 and 2:
AKCIONI PLAN ENERGETSKI ODRŽIVOG R
Page 3 and 4:
Akcioni plan energetski održivog r
Page 5 and 6:
Page 7 and 8:
Page 9 and 10:
Page 11 and 12:
Page 13 and 14:
Page 15 and 16:
Page 17 and 18:
Page 19 and 20:
Page 21 and 22:
Page 23 and 24:
Page 25 and 26:
Page 27 and 28:
Page 29 and 30:
Page 31 and 32:
Page 33 and 34:
Page 35 and 36:
Page 37 and 38:
Page 39 and 40:
Page 41 and 42:
Page 43 and 44:
Page 45 and 46:
Page 47 and 48:
Page 49 and 50:
Page 51 and 52: Akcioni plan energetski održivog r
Page 101: Akcioni plan energetski održivog r
Page 153 and 154:
Page 155 and 156:
Page 157 and 158:
Page 159 and 160:
Page 161 and 162:
Page 163 and 164:
Page 165 and 166:
Page 167 and 168:
Page 169 and 170:
Page 171 and 172:
Page 173 and 174:
Page 175 and 176:
Page 177 and 178:
Page 179 and 180:
Page 181 and 182:
Page 183 and 184:
Page 185:
show all

akcioni plan energetski održivog razvoja općine tuzla - Sustainable ...

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?