akcioni plan energetski održivog razvoja općine tuzla - Sustainable ...

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)VR65⋅4 ⋅ (45 −10)=60 −10= 182Potrebna površina solarnog kolektora je:13195⋅3750S =1,018 = 4,96m2900 ⋅ 35002Cijena kompletnog solarng sistema koji obuhvata kompletne (grijanje, el.energija-rasvjeta, hlađenje)jedne pordične kuće je u prosjeku od 8.000-11.000 KM.Na isti način se može provesti analiza potreba za odgovarajućim površinama solarnih kolektora kako bise zadovoljile određene potrebe za toplom vodom, za svaki mjesec pojedinačno. Na taj način dobiju seprosječne stope pokrivenosti potreba za toplom vodom na temelju korištenja sunčeve energije, za svakimjesec pojedinačno. Na temelju toga može se napraviti plan energetskih potreba u drugim vidovimaenergije, kao što su električna energija, ugalj, gas, nafta...9.4. Geotermalna energijaIstraživanja geotermalnih resursa u Bosni i Hercegovini su vođena multisciplinarnim pristupom uz učešćestručnjaka različitih struka. Izradom regionalnih i detaljnih geoloških, hidrogeoloških, geofizičkih,naftonosnih i drugih istraživanja provedenih u različite svrhe dobivena su saznanja i o akumulacijamageotermalnih voda. Dubokim strukturnim bušenjem pri istraživanju nafte i plina u Posavini, Semberiji,Tuzlanskom i Srednjebosanskom bazenu, kod Glamoča i Vareša dobiveni su značajni podaci o strukturipodzemlja, temperaturama i osnovne indikacije o hidrogeološkim svojstvima nabušenih stijena. Napodručju Posavine u Dvorovima i Domaljevcu nabušena su i ležišta geotermalne vode.Na temelju provedenih istraživanja izračunati su osnovni geotermalni parametri: geotermalni gradijenti,toplinski tokovi i vodljivosti. Geotermalni gradijenti mogu se odrediti na temelju dva izračuna: natemelju mjerenja temperatura u dubokim bušotinama (napravljene radi istraživanja ili dobivanjaugljikovodika ili geotermalne vodeI) ili temperatura tla mjerenih na hidrometeorološkim stanicama. UBosni i Hercegovini geotermalni gradijenti su odreneni na temelju mjerenja temperatura u dubokimbušotinama u Hrvatskoj (Ravni Kotari, Brač, Bruvno) i BiH (Glamoč, Vareš, Kakanj, Sanska Ilidža, Tuzla,Domaljevac, Vitanović i Dvorovi).Prosječni toplinski tok geotermalno perspektivnog dijela Bosne i Hercegovine iznosi 60-100 mW/m 2 , štoje više od Europskog kontinentalnog prosjeka koji iznosi 60 mW/m 2 . Toplinski tok Bosanske posavine icentralne Bosne iznosi od 64 do 90 mW/m 2 . Maksimalne vrijednosti toplinskog toka zabilježene su uSemberiji i okolici Bosanskog Šamca gdje su izračunate vrijednosti od oko 120 mW/m 2 . Na temeljugeoloških, geofizičkih, naftnogeoloških, geokemijskih, geomorfoloških, neotektonskih i seizmološkihizučavanja, a posebno hidrogeoloških istraživanja provedena je analiza i zoniranje geotermalnihpotencijala u Bosni i Hercegovini.75