akcioni plan energetski održivog razvoja općine tuzla - Sustainable ...

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)• Papir čini drugu najveću komponentu u kompletnom sadržaju u kanti za smeće. Recikliranjemstarog papira štedi se električna energija, voda i drvo. Za proizvodnju 1 tone papira srednje kvalitetemora se posjeći dva stabla i potrošiti 240 000 l vode i 4700 kwh električne energije. Istu količinupapira može se proizvesti od starog papira uz utrošak 180 l vode i 2750 kwh električne energije.• Plastika u kanti za smeće poseban je problem. Oporaba plastičnog otpada komplicirana je i otežanamnogovrsnošću plastičnih materijala. Zato je s ekološkog stajališta najodgovornije izbjegavatikorištenje plastičnih proizvoda, naročito plastične ambalaže. Plastična vrećica ili boca u prirodi serazgrađuje 100-1000 godina. Stoga plastičnu ambalažu koju ne možemo izbjeći moramo svakakoodvojeno prikupljati.• Staklo u kanti za otpatke vrijedna je sekundarna sirovina. Odvojenim prikupljanjem po vrstamastakla i recikliranjem štede se sirovina i energija. Jedna povratna staklena boca zamjenjuje 40nepovratnih, to znači - 40 puta manji volumen otpada.• Metali se u mnogim gradovima i mjestima otkupljuju već odavno. Organiziranim odvojenimsakupljanjem bolje će se iskoristiti ove vrijedne sekundarne sirovine i spriječiti njihovo rasipanje.• Ostali otpad čini građevinski materijal, koža, auto-gume, što se također velikim dijelom možereciklirati.Reciklaža je izdvajanje materijala iz otpada i njegova ponovna upotreba. Sakupljanje otpada, izdvajanje,prerada i izrada novog proizvoda su karike u lancu reciklaže. Otpad nije dovoljno samo smanjivati iizbjegavati. Potrebno ga je razdvajati na centralnim reciklažnim postrojenjima ili na mjestu nastankaprema vrstama otpadaka jer samo odvojeno sakupljeni otpad može se iskoristiti.Osim što možemo reciklirati različite materijale, kao što su plastika, papir, guma, staklo, metali, možemoiskoristi i biootpad iz komunalnog otpada postupkom kompostiranja. Kompostiranje otpada je postupakkoji podrazumijeva aerobnu razgradnju biootpada pri čemu nastaju ugljični dioksid, voda, toplina ikompost, kao konačni produkt, i to za samo nekoliko mjeseci. Kompost hrani biljke, osiguravaprozračnost tla, zadržava vodu i pogoduje rastu korjenitog bilja. Kompostiranje otpada je jedan odmnogih načina kako se možemo zalagati za očuvanje okoliša. Biootpad je otpad od ostataka hrane,vrtnog i zelenog otpada i vrijedna je sirovina za proizvodnju kvalitetnog biokomposta. Najbolje je da sebiootpad biološki prerađuje na mjestu njegovog nastanka. Kada ne kompostiramo organski otpad iznašeg kućanstva i vrtova, on se na odlagalištima otpada razgrađuje pri čemu se oslobađa metan, jedanod glavnih stakleničkih plinova.U Tuzli se ne primjenjuje odvojeno prikupljanje kompostabilnog otpada. Odvojeno prikupljeni biootpadbi se morao odvoziti na kompostanu gdje bi se isti obrađivao i po završetku procesa pretvorio u korisnikompost, koji bi se dalje koristio kao dodatak tlu na zelenim gradskim površinama.Razumnim postupanjem s otpadom, najveći dio bačenih ostataka (s)tvari može se preraditi i pretvoriti unove vrijedne i korisne tvari. Bezuvjetna pretpostavka za takvo civilizirano postupanje s otpadom jestodvojeno sakupljanje. Odvajanjem po vrstama otpada već u kućanstvu postiže se bolja kvalitetasekundarnih sirovina i lakša prerada. Stvaranje otpada često ne možemo spriječiti. No, ako s njimodgovorno postupamo, otpad ne mora nužno biti zlo.Selekcijom korisnih frakcija iz komunalnog otpada, kao i odvojenim sakupljanjem iskoristivih otpadnihtvari na mjestu nastanka, znatno bi se smanjila količina otpada koji se mora odložiti na gradsku deponijuDesetine u Tuzli, a samim tim bi se u konačnici i znatno smanjila emisija CO 2 i ostalih odlagališnih plinovau atmosferu.119