akcioni plan energetski održivog razvoja općine tuzla - Sustainable ...

More documents

Recommendations

Info

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)očekivati značajnija ulaganja u ovom sektoru bez značajnije potpore državne i entitetskih uprava ilimeđunarodne zajednice.9.5. Energija vodeUkupna instalirana snaga 31 male HE iznosit će 34,19 MW, s očekivanom prosječnom godišnjomproizvodnjom od 126,6 GWh. Ukupna vrijednost investicije je 51,05 milijuna Eura. U sklopu EP BIHplanirana ukupna instalirana snaga u malim hidroelektranama iznosi oko 34 MW, a planirana prosječnagodišnja proizvodnja oko 127 GWh. Trenutačno su u sklopu EP BIH u pogonu male hidroelektraneukupne instalirane snage 23,7 MW.Što se tiče Općine Tuzla ne postoji opravdanost za izgradnju malih hidroelektrana.77
Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)10. REFERENTNI INVENTAR EMISIJA CO 2 ZA OPĆINU TUZLA10.1. UvodZagrijavanje Zemljine atmosfere zbog otežane reemisije topline primljene zračenjem nazivamo efekatstaklenika. Zemlja se najviše zagrijava vidljivim Sunčevim svjetlom koje relativno slobodno prolazi krozatmosferu. Zemlja, međutim, dobivenu energiju vraća u svemir u obliku infracrvenih zraka, koje zračisvako zagrijano tijelo.Te infracrvene zrake djelomično zagrijavaju gasovi u njezinoj atmosferi najvišeugljikov dioksid, ali i metan i vodena para), kao što ih zagrijava staklo staklenika.Gasovi čija je koncentracija porasla zagađenjem atmosfere odbijaju dio topline natrag na Zemlju, štoizaziva podizanje temperature atmosfere ne bi li se uspostavila nova ravnoteža. Sličan proces odvija se ustakleniku, pa odatle i naziv.Kako sadržaj navedenih gasova zbog ljudskih djelatnosti stalno raste, pojačava se i zagrijavanje. Tako jesadržaj ugljikova dioksida od industrijske revolucije porastao za 25%, odnosno za 10% samo od 1950.,dok danas raste brzinom od 0,5% godišnje.Naučnici predviđaju da će se zbog toga do 2025. prosječnatemperatura Zemlje dići za 1.5°C, što će (zbog kopnjenja leda i toplinskog širenja okeana) izazvati porastnivoa svjetskih mora za 20 cm.Kao glavni krivac do sada je proglašavan ugljični dioksid (CO 2 ), čija je koncentracija u atmosferipodignuta izgaranjem fosilnih goriva (ugljena, nafte, plina). No, zadnja istraživanja ukazuju na to daugljični dioksid nije najveći uzročnik zatopljenja! Zahvaljujući mjehurićima zraka zarobljenim u polarnomledu bilo je moguće odrediti sastave atmosfere od 1850. godine do danas. Rezultati pokazuju da jepromjena klime zadnjih dvadesetak godina najvećim dijelom uzrokovana troposferskim ozonom (O 3 ),metanom (CH 4 ), klorofluorougljicima (CFC), i vrlo sitnim česticama čađi.Staklenički gasovi, koji u atmosferu ulaze kao posljedica ljudske djelatnosti (antropogeni stakleničkigasovi)su: ugljični dioksid (CO 2 ), metan (CH 4 ), didušićni oksid (N 2 O), klor-fluor-ugljici (CFC, odnosnofreoni), klor-fluor-ugljikovodici (HCFC) i Fosfor-fluor-ugljikovodici (PFC). Ugljični dioksid uglavnom nastajeizgaranjem fosilnih goriva. Didušični oksid također nastaje pri procesima izgaranja, ali je značajniji izvor uraznim industrijskim procesima, te naročito u poljoprivredi. Metan se ispušta u atmosferu prilikomrukovanja, proizvodnje, transmisije, prerade i distribucije fosilnim gorivima, ali i u poljoprivredi,enteričkom fermentacijom u domaćih životinja, te fermentacijom otpada. Preostala tri plina koriste se uindustrijskim procesima, te iako se radi o malim količinama, imaju veliki utjecaj na efekt staklenika.Bosna i Hercegovina se ratificiranjem protokola iz Kyota obavezala na praćenje i izvještavanje oemisijama onečišćujućih tvari u atmosferu prema IPCC protokolu.Referentni inventar emisija CO 2 općine Tuzla izrađen je za 2002. godinu, koja je odabrana kao referentnagodina, i to u skladu sa preporikama Europske komisije prema IPCC protokolu. 2002. godina je izabranakao referentna (bazna) godina, s obzirom na raspoloživost i pouzdanost podataka koji su se koristili zaproračun emisija CO 2 .Prema IPCC metodologiji proračun emisija stakleničkih gasova odnosi se samo na emisije koje suposljedica antropogenih djelovanja i to iz slijedećih sektora: industrija, poljoprivreda, energetika,promjene u korištenju zemljišta i šumarstvo, korištenje otapala i upravljanje otpadom.78
Page 1 and 2:
AKCIONI PLAN ENERGETSKI ODRŽIVOG R
Page 3 and 4:
Akcioni plan energetski održivog r
Page 5 and 6:
Page 7 and 8:
Page 9 and 10:
Page 11 and 12:
Page 13 and 14:
Page 15 and 16:
Page 17 and 18:
Page 19 and 20:
Page 21 and 22:
Page 23 and 24:
Page 25 and 26:
Page 27 and 28:
Page 29 and 30:
Page 31 and 32:
Page 33 and 34:
Page 35 and 36:
Page 37 and 38:
Page 39 and 40:
Page 41 and 42: Akcioni plan energetski održivog r
Page 91: Akcioni plan energetski održivog r
Page 143 and 144:
Page 145 and 146:
Page 147 and 148:
Page 149 and 150:
Page 151 and 152:
Page 153 and 154:
Page 155 and 156:
Page 157 and 158:
Page 159 and 160:
Page 161 and 162:
Page 163 and 164:
Page 165 and 166:
Page 167 and 168:
Page 169 and 170:
Page 171 and 172:
Page 173 and 174:
Page 175 and 176:
Page 177 and 178:
Page 179 and 180:
Page 181 and 182:
Page 183 and 184:
Page 185:
show all

akcioni plan energetski održivog razvoja općine tuzla - Sustainable ...

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?