akcioni plan energetski održivog razvoja općine tuzla - Sustainable ...

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)Biomasa se može uglavnom koristiti u proizvodnji toplinske i/ili električne energije. Kotlovi na biomasusu značajno unaprijeđeni tokom proteklih deset godina, emisije CO x su smanjene na vrijednosti od oko50 mg/m 3 a performanse povećale na vrijednosti od 85 i 92%, što je bliže vrijednostima za plinsko ulje iplinske kotlova.Područni toplinski sistem u Tuzli opskrbljuje se toplinom iz Tuzlanske termoelektrane, te je tako jediniprimjer postrojenja u funkciji za ko-generaciju energije za grijanje domaćinstava u Bosni i Hercegovini.Područni toplinski sistem štedi gorivo i pridonosi smanjenju ispuštanja CO 2 .Efiksnost proizvodnje električne energije iz biomase je u većini slučajeva niža u odnosu na onu utradicionalnim postrojenjima, što implicira smanjenje ekonomske isplativosti ulaganja. Veličinapostrojenja također sprečava razvoj primjene električne energije dobivene iz biomase: manjapostrojenja mogla bi ostvariti razinu isplativosti samo kada bi biomasa bila besplatna ili kada biefikasnost proizvednje električne energije doseglamnogo višu razinu od trenutne, dok veća postrojenjaimaju problem zajamčene opskrbe biomaseNavedenim aspektima treba dodati i poteškoće pri korištenju biomase. Ova vrsta postrojenja zahtijevaveliku količinu goriva, što dalje zahtijeva stalnu zajamčenu opskrbu. S jedne strane to utiče na rast cijenazbog udaljenosti koju treba prijeći u potrazi za materijalom opskrbe, no, s druge strane, trošak se možesmanjiti nabavom veće količine. Veća postrojenja su većinom smještena unutar industrija koje gorivoosiguravaju iz vlastite proizvodnje, primjerice u šumarstvu i poljoprivredno– prehrabenim industrijama,koje koriste proizvedeni otpad kao gorivo.Pretpostavljajući da se drveni peleti mogu proizvesti lokalno, moguće je za oko 5% smanjiti CO 2upotebom 10 % piljevine u kombinaciji s ugljenom. Slično tome, suspaljivanjem s ugljenom 15 – 20%sušenih drvenih peleta, moguće je postići 10 %-tno smanjenje CO 2 . U oba slučaja smanjuje se proizvodnioutput i postrojenju se može smanjiti energetski razred do 25%.Troškovi koji proizlaze iz opskrbe biomase ovise o traženoj količini, udaljenosti prijevoza i mogućimpostupcima za poboljšanje kvalitete kao što su sušenje, sjeckanje ili peletizacija.67