12.07.2015 Views

akcioni plan energetski održivog razvoja općine tuzla - Sustainable ...

akcioni plan energetski održivog razvoja općine tuzla - Sustainable ...

akcioni plan energetski održivog razvoja općine tuzla - Sustainable ...

SHOW MORE
SHOW LESS
  • No tags were found...

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

Akcioni <strong>plan</strong> <strong>energetski</strong> <strong>održivog</strong> <strong>razvoja</strong> Općine Tuzla (SEAP)4.2. Stanje potrošnje energije zgrada i prostora javne namjene u vlasništvuOpćine TuzlaUrbani dio <strong>općine</strong> Tuzla je spojen na sistem daljinskog grijanja koji toplinsku energiju dobijakogeneracijom iz Termoelektrane Tuzla. Sistem daljinskog grijanja (u daljem tekstu SDG) je u pogonupunih 28 godina. Prilikom projektovanja i <strong>plan</strong>iranja istog nisu se mogle predvidjeti neke stvari koje su naodređeni način izašle iz okvira onoga što je glavni projekat magistralnog vrelovoda TE Tuzla-grad Tuzlaobuhvatio.Općina Tuzla je 1981. godine odgovarajućima odlukama i aktima donijela odluku da je trajnoobezbjeđenje snabdjevanja grada Tuzle toplinskom energijom putem jedinstvenog sistema daljinskogzagrijavanja. U tom smislu je odlučeno i sa TE “Tuzla” dogovoreno da se toplinska energija možeobezbjediti rekonstrukcijom postojećih blokova 100 i 200 MW.Iste godine je formirana radna grupa koja je utvrdila granice zona toplifikacje sa 31. lokalitetom iukupnim toplinskim konzumom od 300 MW. Tada je <strong>plan</strong>irano da daljinskim zagrijavanjem trebaobuhvatiti:• sve buduće stambene objekte u društvenoj svojini• sve postojeće stambene društvene i privredne objekte sa instalacijom grijanja• sve postojeće društvene stambene objekte bez instalacije (spratnosti P+4 i više)Ovakvim <strong>plan</strong>om bili su isključeni individualni stambeni objekti bez obzira na lokaciju. Kako iz raznihrazloga ovakav <strong>plan</strong> nije realizovan do rata, a u ratnom i poratnom periodu nije bilo <strong>plan</strong>ske izgradnje ipriključenja objekata na sistem grijanja, neophodno je bilo utvrditi nove zone toplifikacije. Tako jeOpćinsko vijeće Tuzla dalo saglasnot na Granice zona daljinskog grijanja grada Tuzle koje je napravilo''Centralno grijanje'' d.d. Tuzla u junu 2001. godine. Tim dokumentom je SDG grada Tuzle podijeljen na39 zona toplifikacije.Pri definisanju izvora toplinske energije bila je zacrtana izgradnja novog kombinovanog TE-TO bloka od100 MW. Međutim zbog drugačijih <strong>plan</strong>ova Elektroprivrede nije se realizovala ova ideja već je odlučenoda će se toplinska energija obezbijediti rekonstrukcijom postojećeg bloka 100 MW u TE”Tuzla”. To jerješenje tada bilo tehno-ekonomski opravdanije i racionalnije. Tako je 1983. godine završena 1. fazadaljinskog grijanja grada Tuzle koja je obuhvatila:• rekonstrukciju bloka 3 (100 MW) i izgradnju toplinske stanice u TE “Tuzla”, kapaciteta 174 MWt,• izgradnju magistralnog vrelovoda u dužini od 10 km, kapaciteta 220 MW na režimu 145/75 0 C,• izgradnju distributivne mreže dužine 3.130 m i 16 podstanica kapaciteta 17 MW u naselju„Sjenjak“U 2003. godini je završena 2. faza rekonstrukcije daljinskog grijanja grada Tuzle koja je obuhvatilarekonstrukciju bloka 4 (200 MW) i izgradnju toplinske stanice u TE ''Tuzla'', kapaciteta 220 MWt.Danas je sistem daljinskog grijanja u 28-moj godini eksploatacije.Projektnim zadatkom magistralnog vrelovoda je definiran toplinski konzum sa 220 MW, gdje suuračunati i toplinski gubicu na distribuciji toplinske energije.Prilikom projektiranja magistralnog vrelovoda i radova na toplifikacija grada Tuzle polazilo se odčinjenice da je grad Tuzla po svom prostornom smještaju spada u izrazito izduženo naselje, a osim toga,posred naselja uklinila se zona slijeganja zbog eksploatacije sonih ležišta, tako da se može govoriti o dvadijela grada, zapadnom i istočnom.Zapadni dio grada gotovo da je već bio izgrađen, pa se računalo da je razvoj grada orijentiran na istočnidio.Toplinski kapacitet projektiranog magistralnog vrelovoda zavisi od temperaturnog režima rada istatičkog pritiska.18

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!