Akcioni <strong>plan</strong> <strong>energetski</strong> <strong>održivog</strong> <strong>razvoja</strong> Općine Tuzla (SEAP)• Papir čini drugu najveću komponentu u kompletnom sadržaju u kanti za smeće. Recikliranjemstarog papira štedi se električna energija, voda i drvo. Za proizvodnju 1 tone papira srednje kvalitetemora se posjeći dva stabla i potrošiti 240 000 l vode i 4700 kwh električne energije. Istu količinupapira može se proizvesti od starog papira uz utrošak 180 l vode i 2750 kwh električne energije.• Plastika u kanti za smeće poseban je problem. Oporaba plastičnog otpada komplicirana je i otežanamnogovrsnošću plastičnih materijala. Zato je s ekološkog stajališta najodgovornije izbjegavatikorištenje plastičnih proizvoda, naročito plastične ambalaže. Plastična vrećica ili boca u prirodi serazgrađuje 100-1000 godina. Stoga plastičnu ambalažu koju ne možemo izbjeći moramo svakakoodvojeno prikupljati.• Staklo u kanti za otpatke vrijedna je sekundarna sirovina. Odvojenim prikupljanjem po vrstamastakla i recikliranjem štede se sirovina i energija. Jedna povratna staklena boca zamjenjuje 40nepovratnih, to znači - 40 puta manji volumen otpada.• Metali se u mnogim gradovima i mjestima otkupljuju već odavno. Organiziranim odvojenimsakupljanjem bolje će se iskoristiti ove vrijedne sekundarne sirovine i spriječiti njihovo rasipanje.• Ostali otpad čini građevinski materijal, koža, auto-gume, što se također velikim dijelom možereciklirati.Reciklaža je izdvajanje materijala iz otpada i njegova ponovna upotreba. Sakupljanje otpada, izdvajanje,prerada i izrada novog proizvoda su karike u lancu reciklaže. Otpad nije dovoljno samo smanjivati iizbjegavati. Potrebno ga je razdvajati na centralnim reciklažnim postrojenjima ili na mjestu nastankaprema vrstama otpadaka jer samo odvojeno sakupljeni otpad može se iskoristiti.Osim što možemo reciklirati različite materijale, kao što su plastika, papir, guma, staklo, metali, možemoiskoristi i biootpad iz komunalnog otpada postupkom kompostiranja. Kompostiranje otpada je postupakkoji podrazumijeva aerobnu razgradnju biootpada pri čemu nastaju ugljični dioksid, voda, toplina ikompost, kao konačni produkt, i to za samo nekoliko mjeseci. Kompost hrani biljke, osiguravaprozračnost tla, zadržava vodu i pogoduje rastu korjenitog bilja. Kompostiranje otpada je jedan odmnogih načina kako se možemo zalagati za očuvanje okoliša. Biootpad je otpad od ostataka hrane,vrtnog i zelenog otpada i vrijedna je sirovina za proizvodnju kvalitetnog biokomposta. Najbolje je da sebiootpad biološki prerađuje na mjestu njegovog nastanka. Kada ne kompostiramo organski otpad iznašeg kućanstva i vrtova, on se na odlagalištima otpada razgrađuje pri čemu se oslobađa metan, jedanod glavnih stakleničkih plinova.U Tuzli se ne primjenjuje odvojeno prikupljanje kompostabilnog otpada. Odvojeno prikupljeni biootpadbi se morao odvoziti na kompostanu gdje bi se isti obrađivao i po završetku procesa pretvorio u korisnikompost, koji bi se dalje koristio kao dodatak tlu na zelenim gradskim površinama.Razumnim postupanjem s otpadom, najveći dio bačenih ostataka (s)tvari može se preraditi i pretvoriti unove vrijedne i korisne tvari. Bezuvjetna pretpostavka za takvo civilizirano postupanje s otpadom jestodvojeno sakupljanje. Odvajanjem po vrstama otpada već u kućanstvu postiže se bolja kvalitetasekundarnih sirovina i lakša prerada. Stvaranje otpada često ne možemo spriječiti. No, ako s njimodgovorno postupamo, otpad ne mora nužno biti zlo.Selekcijom korisnih frakcija iz komunalnog otpada, kao i odvojenim sakupljanjem iskoristivih otpadnihtvari na mjestu nastanka, znatno bi se smanjila količina otpada koji se mora odložiti na gradsku deponijuDesetine u Tuzli, a samim tim bi se u konačnici i znatno smanjila emisija CO 2 i ostalih odlagališnih plinovau atmosferu.119
Akcioni <strong>plan</strong> <strong>energetski</strong> <strong>održivog</strong> <strong>razvoja</strong> Općine Tuzla (SEAP)Za primjer ćemo u sljedećoj tabeli prikazati maseni učinak pojedinih frakcija u komunalnom otpadu, aiste propisno izdvojene za potrebe reciklaže ili kompostiranja bi znatno smanjile ukupnu količinu otpadakoji se mora deponovati.2002UKUPNOORG.OTPADVRSTA DEPONOVANOG MATERIJALAPAPIR KARTON STAKLOPVCAMB.TVRDAPLASTIKAGUMATEKSTILAL.DOZEMETALIOSTALOMJESECPROCENTUALNI SADRŽAJ U OTPADU100 55 4,6 6,8 9,6 8 4,7 0,2 3,4 1,4 0,6 5,7JAN 4426 2434 204 301 234 354 208 9 150 62 27 252FEB 3568 1963 164 243 188 285 168 7 121 50 21 203MART 4314 2373 198 293 228 345 203 9 147 60 26 246APRIL 3436 1890 158 234 181 275 161 7 117 48 21 196MAJ 3387 1863 156 230 179 271 159 7 115 47 20 193JUNI 3982 2190 183 271 210 319 187 8 135 56 24 227JULI 3159 1738 145 215 167 253 148 6 107 44 19 180AUG 3216 1769 148 219 170 257 151 6 109 45 19 183SEP 3063 1685 141 208 162 245 144 6 104 43 18 175OKT 4196 2308 193 285 222 336 197 8 143 59 25 239NOV 2492 1371 115 169 132 199 117 153 85 35 15 142DEC 3346 1840 154 228 177 268 157 7 114 47 20 191TOTAL(t) 42585 23422 1959 2896 2249 3407 2002 233 1448 596 256 2427Tabela 11.1: Prikaz masenog udjela pojedinih frakcija u komunalnom otpadu za referentnu 2002 godinuDa bi došli do značajne uštede, smanjenja emisije CO 2 i drugih odlagališnih plinova iz komunalnogotpada možemo primjeniti bilo koji od gore pomenutih načina.Za ilustraciju ćemo izvršiti analizu primjene selekcije i izdvajanja pojedinih korisnih komponenti izkomunalnog otpada, te samim tim smanjiti masu deponovanog otpada na deponiji, što u konačnici imaznačajan učinak na smanjenje emisije odlagališnih plinova, kao i jako bitan detalj produžetka vijekatrajanja same deponije, jer bi se zapunjenje iste značajno prolongiralo. Naročito spram činjenice velikogvolumenskog učinka pojedinih frakcija u komunalnom otpadu (PET ambalaža, tvrda plastika, najlon,karton, i sl.)Ako posmatramo maseni učinak pojedinih korisnih komponenti iz komunalnog otpada, kao što su papir,karton, PVC ambalaža, tvrda plastika, metali, i sl. možemo doći do zaključka da izdvajanjem istih izotpada (100% tretman) bi značajno manje tona otpada odložiti na deponiju.120