Akcioni <strong>plan</strong> <strong>energetski</strong> <strong>održivog</strong> <strong>razvoja</strong> Općine Tuzla (SEAP)Prikazani primjeri imaju paradigmatski karakter, obzirom na obim i intenzitet primjene koncepata<strong>energetski</strong> efikasne arhitekture, zbog čega i ne treba posmatrati kao jedino prihvatljive domete ukontekstu teme, jer pažnju i afirmaciju zaslužuju i ona arhitektonska rješenja koja energetsku efikasnostostvaruju u okviru ”standardnih” rješenja u oblikovanju i materijalizaciji zgrade.11.8.3. Urbanističko <strong>plan</strong>iranje u Tuzli – pozitivni i negativni primjeri s aspektaenergetske efikasnosti sa prijedlogom aktivnostiIzgradnja u Tuzli je, u pogledu kompaktnosti, determinisana topografskim karakteristikama terena iodražava njenu izduženu formu, odnosno grad smješten u dolini rijeke Jale u pravcu istok-zapad iizmeđu uzvišenja sa sjeverne i južne strane. Ovi uslovi su uticali da Tuzlu ne možemo smatratikompaktnim gradom, onakvim kakav je moguć na potpuno ravnom terenu. Urbano područje Grada jedanas prilično gusto naseljeno (24,05 st/ha ili 2405 st/km 2 ), na što je u posebnoj mjeri uticala naglašenaindustrijalizacija praćena intenzivnom stambenom izgradnjom 60-tih, 70-tih i 80-tih godina prošlogvijeka. Ovo se posebno odnosi na izgradnju velikih stambenih naselja kao što su Slatina, Sjenjak, Stupine,Irac i sl. Međutim, iz potrebe za dodatnim prostorom, izgrađena su i stambena naselja kao što su ona uSolini i Slavinovićima, a taj koncept, s aspekta energetske efikasnosti, ne možemo smatrati u potpunostiprihvatljivim jer zahtijevaju dodatne troškove za transport, energiju za pumpna postrojenja itd.Danas urbano područje grada ne raspolaže sa tako velikim prostorom na kojem je moguće realizovativelika naselja ali postoje određene zone gdje se mogu izgraditi pojedinačni ili manja grupa kolektivnihobjekata.Već početkom 70-tih godina prošlog vijeka pristupilo se konceptu izgradnje multifunkcionalnihstambenih naselja u kojima su, pored stambenih, uključeni i poslovni prostori, kao i društveno opslužnicentri u okviru naselja. Stanovnici ovih naselja mogu obaviti kupovinu većine namirnica za svakodnevnepotrebe u svom susjedstvu bez upotrebe automobila što značajno utiče na smanjenje potrošnje energijeza transport.U pogledu vegetacije može se istaći da je Tuzla grad zelenila. Pored naslijeđenih prirodnih površinapokrivenih vegetacijom (Ilinčica, Banja, Gradina) i izgrađenih, kao što je Veliki park u centru grada, park uDragodolu, drvored u Aleju Alije Izetbegovića, prilikom <strong>plan</strong>iranja velikih naselja vodilo se računa i oovom aspektu. Međutim, u posljednje vrijeme, se manje pažnje obraća uređenju parkovskih površinaoko objekata, dijelom zbog sve veće potrebe za parking prostorima, a dijelom i zbog kalkulacijeinvestitora u pogledu konkurencije u cijeni m 2 stambenog prostora. Ovu praksu je moguće promijenitisamo korekcijom postojećih zakona i propisa (Zakon o građenju TK, Zakon o prostornom uređenju FbiH,itd).U centru grada je zaokružena pješačka zona, koja ima pozitivan efekat u pogledu promocije šetanja,međutim u Tuzli je neophodno nastaviti već ranije započeto projektovanje, a zatim i izgradnjuodgovarajuće biciklističke staze koja bi se protezala duž rijeke Jale na dionici od BKC-a (ulica MijeKeroševića Guje) do Brčanske malte (ulica 15. maja), a alternativno i do novog naselja Slavinovići. Dužinaove dionice iznosi cca 4 km i automobilom se pređe, pri dozvoljenoj brzini od 50 km/h, uključujući ieventualni jedan zastoj na semaforima, za cca 6 minuta. Ista ova dionica se biciklom, pri umjerenoj brziniod 17 km/h pređe za cca 14 minuta. Pri prosječnoj potrošnji goriva od 7 lit/100 km i pri današnjimcijenama goriva, prelazak ove dionice po 1 automobilu košta cca 0,70 KM što znači kada bi npr. 300139
Akcioni <strong>plan</strong> <strong>energetski</strong> <strong>održivog</strong> <strong>razvoja</strong> Općine Tuzla (SEAP)vozača vožnju automobilom zamijenilo biciklom ostvarila bi se ušteda od cca 210 KM (na samo 4 km),kao i značajno smanjenje emisije štetnih gasova u atmosferu.Naravno, uz izgradnju biciklističke staze, potrebno je uraditi i kvalitetnu promociju vožnje bicikla putemmedija, sredstava javnog informisanja, vladinih i nevladinih organizacija i sl.U okviru Mjera za smanjenje emisije CO 2 iz sektora saobraćaja <strong>općine</strong> Tuzla posebno je obrađenagrupna mjera za poticanje korištenja bicikla kao prevoznog sredstva.Naravno, kao zaključak se može navesti, da su ovo samo neki primjeri kojima se može kvalitetnimurbanističkim <strong>plan</strong>iranjem postići željeni efekat u pogledu energetske efikasnosti i smanjenju emisiještetnih gasova ali ovaj dokument treba biti otvoren i za nove ideje koje mogu doprinijeti gradu Tuzli utom cilju.Mjere za provođenje aktivnosti u sektoru urbanističkog <strong>plan</strong>iranja1. Promotivne, informativne i obrazovne mjere i aktivnosti2. Inicijativa za izmjenu zakonske regulative iz oblasti <strong>plan</strong>iranja igrađenja3. Integracija principa energetske efikasnosti u podzakonskuMjere/Aktivnostiregulativu na nivou Općine4. Integracija priprincipa energetske efikasnosti u prostorno<strong>plan</strong>skudokumentaciju na nivou <strong>općine</strong> Tuzla5. Izrada geografskog-informacionog sistema gradskog zelenila6. Izrada zelene regulative7. Izrada geografskog-informacionog sistema značajnih emiteraCO 2 na teritoriji <strong>općine</strong> TuzlaZadužen za provođenjeOpćina Tuzla, Općinsko vijećeSluba za prostorno uređenje i zaštitu okolineUO Zavod za urbanizam TuzlaPočetak/kraj provođenja (godine): 2012.-2020.Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri):7.000 KM/god.Procjena ušteda (% ili kWh, litre goriva) -Procjena smanjenja Emisije CO 2 (tCO 2 ) -Troškovi po smanjenju Emisije (KM/tCO 2 ) -Izvor sredstava za provođenje:Budžet <strong>općine</strong> Tuzla,Budžeti i fondovi programa energetske efikasnostiKratak opis/komentarPromotivne, informativne i edukacijske aktivnosti o principimaurbanističkog <strong>plan</strong>iranja i projektovanja u pogledu povećanjaenergetske efikasnosti uključuju:• Promocija i edukacija o kompaktnim urbanističkim rješenjima• Edukacija o orijentaciji objekata, širini ulica, visini i rastojanjuizmeđu objekata• Edukacija o važnosti <strong>plan</strong>iranja zelenih površina u okviru naseljaProcjena smanjenja emisije CO 2 za sektor urbanističko <strong>plan</strong>iranja nije proračunata obzirom da je analizarađena za 2002. godinu, a mjere navedene u ovom sektoru su preventivnog karaktera koje se odnose nabudući period, čije provođenje će omogućiti smanjene emisije CO 2 do 2020. godine.140