12.07.2015 Views

akcioni plan energetski održivog razvoja općine tuzla - Sustainable ...

akcioni plan energetski održivog razvoja općine tuzla - Sustainable ...

akcioni plan energetski održivog razvoja općine tuzla - Sustainable ...

SHOW MORE
SHOW LESS
  • No tags were found...

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

Akcioni <strong>plan</strong> <strong>energetski</strong> <strong>održivog</strong> <strong>razvoja</strong> Općine Tuzla (SEAP)9.1.4. Korištenje deponijskog plinaOsim navedenog načina termičke obrade otpada, moguće je proizvoditi i bioplin iz deponijskog otpadana savremenim uređenim deponijama procesom takozvane anaerobne hladne obrade otpada.Prosječan sastav deponijskog plina je 35-60 % metana, 37-50 % ugljen-dioksida i u manjim količinama semogu naći ugljen-monoksid, dušik, odik-sulfid, fluor, klor, aromatični ugljikovodici i drugi plinovi utragovima. Deponijski plin sa prosječnim sadržajem metana od 50 % ima donju ogrjevnu vrijednost Hd=5kWh/Nm 3 , što ga čini dobrim gorivom za pogon plinskih motora specijalno razvijenih za ovu namjenu.Plinski motor pokreće generator za proizvodnju električne energije. Putem izmjenjivača topline, dobijese toplinska energija iz vode koja hladi motor i ulje za podmazivanje, kao i iz ispušnih plinova.Kod kombinirane upotrebe električne i toplinske energije postiže se visok stupanj korisnosti ovih uređaja(el η = 40%, term η = 43%). Ovo znači da se iz 1 Nm 3 deponijskog plina (uz Hd = 5kWh/Nm 3 ) dobije 2 kWhelektrične energije i 2,15 kWh toplinske energije. Dobivena električna energija koristi se za vlastitepotrebe ili se predaje u električnu mrežu. Proizvedena toplina koristi se na deponiji za proizvodnju toplevode, u staklenicima i plastenicima za proizvodnju ranog povrća i cvijeća, u industrijskim pogonima ublizini deponije, ili za grijanje stambenih zgrada kao i kod drugih potrošača toplinske energije.Prema podacima JKP Komunalac Tuzla ukupno odloženi otpad u referentnoj 2002. godini je emitovao260 150 m 3 odlagališnog plina, od čega je učinak metana (CH 4 ) iznosio 54% tj. 140 481 m 3 CH 4 . Obziromda GWP indeks (mjera kojom se opisuje uticaj jedinične mase plina na globalno zatopljavanje, a uodnosu na istu količinu ugljen dioksida iznosi:1t CH 4 =21 t CO 2tada ekvivalentna emisija CO 2 iznosi 140 481 m 3 x21 =2 950 101 m 3 CO 2 . Ova metanska komponentaplina posjeduje energetsku vrijednost 36-38 MJ/m 3 .Široka je lepeza upotrebe deponijskog plina, a najznačajnije je:• dobivanje toplinske energije u različitim tehničkim sistemima i sistemima daljinskog grijanja,• dodatno prečišćen deponijski plin se isporučuje u mreže za distribuciju prirodnog plina,• komprimirani deponijski plin može se koristiti za pogon kamiona za skupljanje otpada, autobusa,automobila, mada zbog jako skupog procesa prečiščavanja se ne baš često ovaj vid iskorištavanjaplina i primjenjuje. Takođe ostatak amonijaka pravi velike probleme.• deponijski plin se može koristiti za prečišćavanje procjednih voda u procesu evaporacije.Pored koristi od proizvodnje električne energije i korištenja metana kao pogonskog goriva, sakupljanje iupotreba deponijskog plina je bitna i sa stanovišta zaštite okoliša.Efekat sakupljanja i upotrebe deponijskog plina na okoliš je višestruk, a ogleda se u slijedećem:• metan ima GWP prosječno 21 puta veći od GWP ugljen dioksida, što znači da emisija 1 tonemetana u atmosferu ima uticaj na proces ubrzavanja globalnog zagrijavanja jednak uticaju 21tone ugljen dioksida70

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!