Akcioni <strong>plan</strong> <strong>energetski</strong> <strong>održivog</strong> <strong>razvoja</strong> Općine Tuzla (SEAP)10.7. Ukupni Referentni inventar emisija CO 2 Općine TuzlaSEKTOREmisija, Udio sektora odtCO 2 ukupnih emisija CO 2 u %Zgradarstvo 469.978,40 77,22%Saobraćaj 109.697,97 18,02%Javna rasvjeta 3.483,22 0,57%Upravljanje otpadom 15.264,05 2,51%Vodosnadbjevanje 10.189,57 1,67%UKUPNO 608.613,21 100,00%Tabela 10.13: Udio pojedinog sektora od ukupnih emisija CO 2Slika 10.4: Udio pojedinog sektora od ukupnih emisija CO 2Referentni inventar emisija u Općini Tuzla za 2002. godinu obuhvata direktne (izgaranje goriva) iindirektne (potrošnja električne i toplinske energije) emisije CO 2 iz pet sektora neposredne potrošnjeenergije: zgradarstva, saobraćaja, javne rasvjete, upravljanja otpadom i vodosnadbjevanja. Ukupnaemisija CO 2 iz posmatranih sektora u Općini Tuzla iznosila je u 2002. godini 608.613,21 t CO 2 . Najvećiizvor emisije, kao i potrošnje energenata, je sektor zgradarstva s emisijom od 469.978,40 t CO 2 , a slijediga saobraćaja sa 109.697,97 t CO 2 , te sektor upravljanja otpadom s emisijom od 15.264,05 t CO 2 .Najveći udio (77,22%) u ukupnim emisijama CO 2 ima sektor zgradarstva, nakon kojeg slijedi sektorsaobraćaja s 18,02%. Emisije iz sagorjevanja uglja (370.275,3 t CO 2 ) i električne energije (113.368,89 tCO 2 ) su najzastupljenije u sektoru zgradarstva dok su u sektoru saobraćaja najveće emisije nastalepotrošnjom dizela (90.062,84 t CO 2 ) i benzina (19.635,19 t CO 2 ).Posmatrano u odnosu na broj stanovnika emisija t CO 2 /stanovniku u Općini Tuzla iznosi 4,49. U studijiEuropean Green City Index analizirane su emisije CO 2 za 30 europskih gradova u 2007. godini. Grad snajmanjom emisijom od 2,19 tCO 2 /stanovniku je Oslo, dok je grad s najvećom emisijom od 9,72 tCO 2 /stanovniku Dublin, dok je prosjek emisija analiziranih gradova iznosio 5,09 tCO 2 /stanovniku. Iznavedenog prikaza se može zaključiti da je Općina Tuzla po emisiji t CO 2 /stanovniku ispod prosjeka 30analiziranih europskih gradova ali, uzevši u obzir da ovim Referentnim inventarom emisija CO 2 nijeobuhvaćen sektor industrije, stvarni iznos t CO 2 /stanovniku u Općini Tuzla je znatno veći.89
Akcioni <strong>plan</strong> <strong>energetski</strong> <strong>održivog</strong> <strong>razvoja</strong> Općine Tuzla (SEAP)11. PLAN PRIORITETNIH MJERA ZA SMANJENJE EMISIJE CO 2 DO 2020.GODINE11.1. UvodPrema razvijenoj metodologiji za izradu ovog Akcionog <strong>plan</strong>a, Plan prioritetnih mjera i aktivnosti zasmanjenje emisije CO 2 do 2020. godine sadrži identifikovane mjere energetske efikasnosti za sektorezgradarstva, saobraćaja, javne rasvjete Općine Tuzla, upravljanja čvrstim otpadom i vodosnadbjevanjaOpćine Tuzla. Također su identifikovane mjere sa stanovišta urbanističkog <strong>plan</strong>iranja i obnovljivih izvoraenergije koje doprinose poboljšanju energetske efikasnosti i konačnom smanjenju emisije CO 2 .Mjere za unapređenje energetske efikasnosti u sektorima zgradarstva i saobraćaja su podjeljene nanekoliko podkategorija u skladu sa podjelom ovih sektora na podsektore u analizi energetske potrošnje,te u skladu sa njihovim osnovnim namjenom i karakteristikama. Mjere za poboljšanje energetskeefiksanosti u sektorima javne rasvjete, upravljanja otpadom i vodsnadbjevanja su malobrojnije u odnosuna pomenuta dva sektora i nisu podijeljene u podkategorije.U ovom poglavlju će biti dat pregled svih mjera po nabrojanim sektorima čija bi implementacijarezultirala smanjenjem emisija CO 2 u Općini Tuzla, a koji podrazumjeva opis mjera, očekivane uštedeenergije i emisija CO 2 , vremenski okvir provedbe, procjene investicijskih troškova te tijela zadužena zanjihovu implementaciju.11.2. Prijedlog mjera za poboljšanje energetske efikasnosti u sektoruzgradarstvaPrema razvijenoj metodologiji za izradu ovog Akcijskog <strong>plan</strong>a, prijedlog mjera za sektor zgradarstva jepodijeljen u 5 (pet) kategorija, ovisno o načinu i vrsti mjera koje treba da se provode, te o nadležnostinad objektima (javni u vlasništvu/nadležnošću <strong>općine</strong> Tuzla, javni koji nisu vlasništvu/nadležnošću<strong>općine</strong> Tuzla, privredni i objekti stanovanja). Ovih 5 kategorija podrazumijevaju sljedeće mjere:I – Opće mjereII – Organizacione mjere;III – Strateško-<strong>plan</strong>ske mjere;IV – Obrazovno-edukacijske mjere iV – Konkretne operativne mjere.Također, s obzirom da na području <strong>općine</strong> Tuzla postoji sistem daljinskog grijanja potrebno je razlikovatimjere za objekte koji su na sistemu daljinskog grijanja i koji se mogu priključiti na sistem daljinskoggrijanja, te objekte koji se iz tehniško-tehnoloških razloga ne mogu priključiti na sistem daljinskoggrijanja. Kako i ovdje postoje dvije kategorije, potrebno je prijedlog mjera za poboljšanje eneregtskeefikasnosti u sektoru zgradarstva prilagoditi tome. Gore navedenih 5 kategorija mjera za poboljšanjeenergetske efikasnosti u sektoru zgradarstva se mogu definirati kao generalni prijedlog mjera na kojimatreba raditi kontinuirano i nevezano za terminski okvir ovog <strong>plan</strong>a, ali se moraju prilagoditi i vrstiobjekata prema nadležnostima nad objektima. Mjere koje će konkretno dovesti do <strong>plan</strong>iranog smanjenjaemisija CO 2 do 2020. godine su prikazane u posebnim tabelama sa detaljnim prikazom mjera, potrebnogfinancijskog iznosa, potencijalnim izvorima financiranja i <strong>plan</strong>iranim smanjenjem emisija CO 2 .90