DO Pobjeda

to jest prema istini koja je imanentna dijalogu.” (E.
A. Levi – Valansi)
Svi vole da pobjeđuju jer je pobjeda istovremeno i
potvrda kvaliteta izvedenih aktivnosti i ukupnog angažovanja.
Onaj koji je pobijedio dobija potvrdu o kvalitetu
svojih aktivnosti koje je u borbi stavio na provjeru. U
trenucima pobjede, i kasnije, on najmanje misli na svoje nedostatke
i njihovo otklanjanje jer ti nedostaci, iako postoje,
nijesu došli do izražaja. Da bi se dalje usavršavao, on mora
imati protivnika koji će ga pobijediti, iskoristivši za pobjedu
upravo njegove nedostatke.
Analizirajući sportsku borbu sa stanovišta koliko
je iz nje naučio pobjednik a koliko poraženi, vidjećemo da je
poraženi više saznao jer je postao svjestan nedostataka zbog
kojih je izgubio borbu, koje u daljem radu mora otkloniti.
Onaj koji je izgubio, analizira i one svoje aktivnosti i
postupke koje nijesu bile neposredni uzrok poraza, što rezultira
novim saznanjima koja ga stimulišu da se i dalje
usavršava.
„Kad duboko razmislimo to je po pravilu
nešto i o nečemu što se tiče svakog čovjeka. Kako
inače objasniti da misli, koje držimo toliko ličnim i
samo meni bliskim, odjednom ljudi prepoznaju kao
svoje.” (Lav Tolstoj, „Dnevnici “, I, st. 203)
Čovjek je nedovršen i želi da se dovrši, da sazna
istinu kao cjelinu i smisao svog postojanja. On vjeruje da
istina postoji ali istovremeno sumnja. Želja za tim otkrićima
je dio onog mogućeg datog rođenjem. Upoznati sebe i druge
i tragati za istinom i smislom nije moguće bez upoređivanja
jednih s drugima. To upoređivanje može biti putem razgovora
u kome sagovornici, poštujući pravila komunikacije
koja važe kod civilizovanih ljudi, upoređuju svoja shvatanja
i ideje sa drugim shvatanjima i idejama. Rezultat tih
upoređenja su nova saznanja za obojicu sagovornika.
Upoređivanje podrazumijeva znatan dio različitosti u
105