glasnik - Istorijski arhiv Valjevo
glasnik - Istorijski arhiv Valjevo
glasnik - Istorijski arhiv Valjevo
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
majke Dragice i oca Dragutina – Dragi{e poznatog vaqevskog advokata.<br />
Imali su k}i Slobodanku ro|enu 27. avgusta 1912. godine u Vaqevu.<br />
Kumovi na wihovom ven~awu bili su Aleksandar Jeroti}, kwigovo|a<br />
i Mirko Vasiqevi}, {pediter, oba iz Vaqeva 57 .<br />
Govorio je nema~ki, francuski i ruski jezik. 58 Ogledao se i u prepevima,<br />
sa nema~kog Hajnea i sa ruskog Pu{kina.<br />
Umro je 17. aprila 1958. u Beogradu. Svojim neumornim i kreativnim<br />
radom, kako u oblasti prosvete i kwi`evnosti, tako i u oblasti<br />
privrede, stvaraju}i ~itavu armiju mladih i dobro stru~no potkovanih<br />
kadrova dosta nas je zadu`io.<br />
MARIJA TADI]<br />
Milorad Radoj~i}<br />
Druga Jankova k}i, Marija – Mara Babi}, ro|ena je 11. avgusta 1895.<br />
u Vaqevu. Posle osnovne {kole i ni`e gimnazije koje je u~ila u Vaqevu,<br />
vi{e razrede gimnazije s velikom maturom zavr{ila je u Beogradu.<br />
Zna se da je zavr{ila studije farmacije, ali nismo uspeli ustanoviti<br />
gde i kada.<br />
Dana 14/27. maja 1923. udala se za svog kolegu Petra Tadi}a, ro|enog<br />
18. avgusta 1889. godine u Beogradu, od oca Milorada, apotekara i majke<br />
Frosine, doma}ice. Wegov otac, Milorad Tadi}, bio je sin Vasilija,<br />
poznatijeg kao @ivko Tadi}, ~uvenog trgovca, veoma imu}nog i<br />
uglednog gra|anina i jednog od gradona~elnika vaqevske op{tine.<br />
Posle zavr{enih studija farmacije i kra}eg rada u Beogradu, Milorad<br />
Tadi} se vra}a u rodni grad i otvara drugu apoteku pod nazivom<br />
„Kod jelena”. Prvu apoteku u Vaqevu ve} je bio otvorio Klaudije Prikelmajer,<br />
magistar farmacije iz Slavonske Po`ege.<br />
Apotekar Milorad Tadi} imao je {estoro dece. Dvoje su umrli sasvim<br />
mali. Kao {to smo ve} zabele`ili sin Petar je nastavio o~evu<br />
tradiciju. Sin Dragomir, zvani [uka, ro|en je 1893. u Beogradu, gde je<br />
i zavr{io gimnaziju. Arhitekturu je studirao u Nema~koj i Italiji.<br />
Studije je okon~ao u Rimu, gde je i doktorirao. Bio je profesor<br />
Sredwe arhitektonske {kole u Beogradu, od wenog osnivawa 1924, a<br />
potom arhitekta Patrijar{ije Srpske pravoslavne crkve u Beogradu.<br />
Projektovao je mnoge zna~ajne javne zgrade, privatne ku}e, ku}e za odmor<br />
na Oplencu; hotel „Avala” u Budvi i sva tri paviqona kraqevske<br />
57 MIAV, fond: Crkva Pokrova Presvete Bogorodice u Vaqevu, 1837-1907,<br />
Mati~ne kwige ven~anih, kw. br. 6<br />
58 Arhiv Srbije Beograd, fond: Ministarstva prosvete i crkvenih dela,<br />
Zbirka personalnih dosijea, B – I – 64.<br />
44