PREVENCIJA I SANIRANJE POSLJEDICA

3.2.1. Kisele rijeke
U dužem razdoblju kisele kiše mogu uništiti život u vodi i utjecaj kiselih voda na organizme
je razliit. Za mnoge vrste problemi poinju na pH=6, a samo nekoliko otpornih vrsta
preživljava na pH=4,7. U prirodi, na primer, neke životinje, ribe ili žabe ne mogu da
razmnožavaju ili žive u kiselim sredinama. Liše biljaka ozbiljno je ugroženo pod dejstvom
kiselih kiša. Mobilizacija aluminijuma iz zemljišta u kiseloj sredini ima za posljedicu
transport aluminijuma u vodene tokove u kojima aluminijum neretko prouzrokuje mukozno
oboljenje ribljih škrga što ima fatalne posljedice.
3.3. Utjecaj kiselih kiša na pojavu klizišta
Na koji nain kisele kiše mogu utjecati na pojavu klizišta? Nijhov utjecaj može biti indirektan
i direktan. Indirektan nain je uništavanjem šuma i vegetacije, dok direktni utjecaj se ogleda u
hemijskom djelovanju kišnice na stijene i minerale. Uništavanje vegetacije i promjena sastava
stijena najvei su pokretai klizanja terena.
Uklanjanje vegetacije bilo prirodnom ili ljudskom aktivnošu je glavni uzrok mnogih
pokretanja masa i nastajanja klizišta. Krenje šuma uzrokuje ogoljavanje padina na kojima tlo
ostaje izloženo eroziji vode i vjetra. Gole padine su mnogo podložnije eroziji koja na kraju
može dovesti do klizanja. Vegetacija utie na stabilnost padine na nekoliko naina. Upijajui
vodu za vrijeme velikih padavina vegetacija smanjuje vodozasienje padinskog materijala i
veliinu sile smicanja koja obino dovodi do pokretanja zemljanih masa. Drvee svojom
krošnjom, zajedno s niskom vegetacijom, ublažava razorno djelovanje kišnih kapi koje
direktno utiu na prenošenje sitnih estica s viših u niže dijelove nagnutih terena. Pored toga,
korijenje biljaka stabilizira padinu jer vezuje estice zemlje i drži tlo. Obzirom da kisele kiše
dovode do izumiranja šuma pojava klizišta je indirektna posljedica.
Kišnica reaguje sa CO 2 iz atmosfere i postaje kisela. Voda dalje prolazi kroz zemlju, uzima
još više CO 2 i postaje još kiselija. Direktan utjecaj kiselih kiša na pojavu klizišta jeste
hemijsko raspadanje stijena. Hemijskim raspadanjem dolazi do promjena hemijskog sastava
minerala i stijena, promjene njihove zapremine kao i ispiranja.
Voda kao polarni molekul gradi elektrostatiki asocijat sa jonima i rastvara jonske kristale.
Stijena/mineral tako prelazi u rastvor.
CO 2 + H 2 O H 2 CO 3
CaCO 3 + H 2 CO 3 Ca +2 -
+ 2HCO 3
(rastvoreno u vodi)
CaSO 4·2H 2 O (s) (voda)Ca 2+ + SO 2- 4 + 2 H 2 O
I manje rastvorni minerali se takoe mogu rastvarati, pri emu zaostaje depozit nerastvornog
materijala. Feldspati se djelimino rastvaraju nakon reakcije sa vazduhom i vodom. Kisela
kiša ispira jone kalijuma i silicijuma iz feldspata pretvarajui ga u kaolinit (glinu).