PREVENCIJA I SANIRANJE POSLJEDICA

Uvod
Neprestano se postavlja pitanja o uticaju današnjih radnji na Zemlju, kao i o ulozi koju
bi trebalo da odigramo u društvu i za Zemlju. Pošto je potrebno pronai rješenje za razliite
probleme sa okruženjem treba razviti Ekološku viziju koja bi pomogla u rešavanju tih
problema i svim ljudima omoguilo da vode bogat životni stil u skladu sa Zemljom kako bi na
taj nain doprinijeli društvu stvaranjem novih vrijednosti.
Klima na Zemlji stalno se mijenja, odnosno oduvjek se mijenjala. Do poetka industrijske
revolucije, klima se mijenjala kao rezultat promjena prirodnih okolnosti. U 90-im godinama
prošlog stoljea se smatralo da ovjek ima veliki utjecaj na klimatske promjene, a ve 2001. je
donesen zakljuak da su promjene u klimatskim obilježjima u posljednjih 50 godina uveliko
uzrokovane ljudskim uticajem. U posljednjih 300 godina temperatura na Zemlji je narasla za
0.7 stupnjeva, od toga 0.5 stupnjeva samo u 20. stoljeu. 4 od 5 najtoplijih godina otkad
postoje mjerenja bilo je u 90-ima prošlog stoljea dok se broj hladnih dana gotovo prepolovio.
Mnogi znanstvenici skeptino gledaju na prognoze globalnog zatopljenja, prije svega jer se
klima i u prošlosti mijenjala sama od sebe te smatraju da ljudski utjecaj ne može biti toliko
velik. Klima je kompleksan sustav s mnogo ljudima nepoznatih parametara Mnogo toga je u
klimatskim promjenama nepoznanica.
Veina istraživaa o klimatskim promjenama se slaže kako se ve suoavamo s neizbježnim
poveanjem globalne temperature i kako je velika vjerojatnost da su klimatske promjene ve
nastupile. Na meunarodnom savjetovanju IPCC1 1997. i 2000. godine, na kojem je
sudjelovalo preko 2000 znanstvenika, upozoreno je kako je ljudsko djelovanje glavni uzrok
klimatskih promjena.
Postoje injenice i dokazi o stvarnosti današnjeg svijeta da se prirodne nepogode svakim
danom poveavaju i sve su eše i vee.
Globalno zatopljenje i uzroci globalnog zatopljenja
Širom svijeta je povean intezitet prirodnih katastrofa. Dosadašnje posljedice globalnog
zatopljenja su samo poetak destruktivne faze iji e se intenzitet poveavati u sljedeih 5-10
godina.
Procjenjuje se da e globalno poveanje prosjene temperature na Zemlji do 2100 godine biti
izmeu 1.4 °C i 5.8 °C (2.5 °F i 10.4 °F) ukoliko ispuštanje staklenikih plinova nastavi rasti
dosadašnjim tempom.
Postali smo svjedoci strašne sile prirode.
Statistike objavljene od strane Internacionalne Strategije za smanjenje katastrofa i Centra
za istraživanje epidemiologije katastrofa podružnice Ujedinjenih naroda, pokazuju da je do
poveanja broja prirodnih katastrofa došlo posebno tokom posljednjeg desetljea .