PREVENCIJA I SANIRANJE POSLJEDICA

Tehniko-tehnološke nesree podrazumijevaju dogaaje koji su izmakli kontroli pri
obavljanju odreene djelatnosti ili upravljanja odreenim sredstvimaza rad i rad s opasnim
tvarima, naftom i naftnim drivatima i energetskim plinovima tokom njihove proizvodnje,
prerade, upotrebe, skladištenja, pretovara, prijevoza ili uklanjanja, ije posljedice ugrožavaju
ljude i materijalna dobra. 6
Tehniko-tehnološke nesree posljedica su tehniko tehnoloških izvora ugrožavanja
pod kojima se „podrazumijeva postojanje i razvijenost tehniko-tehnoloških postrojenja kao
nosilaca ugrožavanja života ljudi, njihovog zdravlja i životne sredine,“ a „tu se prije svega
misli na velike hemijske komplekse, udese u hemijskim industrijama, nesree u proizvodnim
pogonima i skladištima, nesree u prijevozu opasnih materija, nuklearne ekslpozije, nezgode
sa nuklearnim oružjem, odlaganje radioaktivnih otpada i materijala i nemarno i neoprezno
rukovanje tim materijalima...“ 7
Pod drugim nesreama se „podrazumijevaju nesree prirodnog porijekla ili nesree
koje je uzrokovao ovjek, konkretnog naziva, koje nisu obuhvaene nijednom drugom
klasifikacijom kao što su rudarske nesree, epidemije zaraznih bolesti, avionske nesree,
željeznike nesree, posljedice teroristikih aktivnosti, neposredne ratne opasnosti i slino.“ 8
Sve navedene nesree bez obzira na njihove razmjere i tragine posljedice ne
predstavljaju ujedno i katastrofe u odreenoj zajednici ili društvu zbog toga što je za
postojanje katastrofe potrebno da se ispune i drugi uvjeti, a koji se prije svega tiu
mogunosti, odnosno nemogunosti konkretne zajednice ili društva da se sama izbori ili ne
izbori sa posljedicama prirodne ili druge nesree. Znai, pojam katastrofe je širi pojam od
pojma nesree i pod njim se podrazumijeva „ozbiljan poremeaj funkcioniranja zajednice ili
društva izazvan široko rasprostranjenim ljudskim, materijalnim, ekonomskim ili gubicima u
okolišu koji prevazilaze sposobnost pogoene zajednice ili društva da se njima bave
upotrebom vlastitih resursa,“ pošto je katastrofa „rezultat kombinacije opasnosti, uvjeta
ranjivosti i nedovoljnih kapaciteta ili mjera da se smanji potencijalno negativna posljedica tog
rizika“ 9 Danas su katastrofe vrlo ozbiljna, ako ne i najozbiljnija prijetnja ovjeanstvu, pošto
se iz godine u godinu, bilo kao prirodne ili druge nesree, redovno javljuju, ali i ponavljaju, sa
sve veim intenzitetom i sve veim posljedicama kako po ljudsko zdravlje i život, tako i po
cjelokupnu ljudsku okolinu - floru i faunu.
Iz tih razloga danas je u prvom planu, kako na nacionalnom nivou, tako i na nivou
meunarodne zajednice prevencija katastrofa primarnog karaktera, a saniranje posljedica
samo proizašla nužnost, zbog toga što su prevencija i saniranje posljedica katastrofa daleko
nadmašili mogunosti ne samo pojedinaca, nego i samih država, pa i šire do nivoa cjelokupne
meunarodne zajednice.
Prošlogodišnje poplave su u centralnoj Evropi prouzrokovale najveu štetu od svih vremenskih nepogoda u
svijetu. Iako mnoge oluje, cunamiji i druge vremenske nepogode donose ogromne materijalne štete, same
poplave u Evropi su uzrokovale preko 16 milijardi Eura gubitka. Poplave su na globalnom nivou naješa
vremenska nepogoda kao što je to sluaj i u Bosni i Hercegovini, i u mnogim mjestima koja nisu pripremljena
mogu da uzrokuju velike štete. Najranjivije take su veliki gradovi sa složenom infrastrukturom kao i tehniki
objekti poput nuklearnih centrala ije ošteenje e više puta pospješiti razorni uticaj prirodnih katastrofa, što je
potvrdila nesrea nuklearne japanske centrale „Fukushima“. Mr. Imširovi Bajro, isto, str. 24. i 25.
6 lan 3. taka 2. Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesrea
„Službene novine F BiH“ broj 39/03, 22/06 i 43/10.
7 Mr. Imširovi Bajro, isto, str. 58.
8 lan 2. taka 4. Okvirnog zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih ili drugih
nesrea u Bosni i Hercegovini. Službeni glasnik BiH broj 40/2008.
9 lan 2. taka 5. Okvirnog zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih ili drugih
nesrea u Bosni i Hercegovini. Službeni glasnik BiH broj 40/2008.