PREVENCIJA I SANIRANJE POSLJEDICA

Životna sredina - pojam, definicija
Danas ne postoji opšteprihvaena definicija životne sredine, koja na jedan sveobuhvatan
nain odredjuje sadržaj ovog pojma.
U Dokumentu Konferencije Ujedinjenih nacija o ovjekovoj okolini održanoj u
Stokholmu 1972. godine, 1 definisano je da je ”ovjek istovremeno proizvod i tvorac svoje
okoline, koja mu daje sredstva za život u fizikom smislu i koja mu omoguava intelektualni,
moralni, društveni i duhovni napredak”.
Pod životnom sredinom podrazumjevaju se prirodne i radom stvorene vrijednosti, prostor
u kome ovjek živi, u kome su smještena naselja, dobra u opštoj upotrebi, industrijski i drugi
objekti.
Pod pojmom životne sredine podrazumjevaju se svi oni faktori koji omoguavaju
opstanak i reprodukciju živih bia, odnosno svega onog što okružuje ovjeka. 2
Životna sredina odražava odnose izmedju ovjeka i sredine u kojoj on živi, radi i stvara i
sa tog aspekta se može posmatrati kao problem u globalnim i lokalnim razmjerama. Svakako da
je zaštita životne sredine globalni problem, jer ne postoje granice i barijere kojima se može
zaustaviti širenje i prenošenje zagadjujuih supstanci koje ugrožavaju životnu sredinu, tako da su
na velikom prostoru Zemlje zagadjeni vazduh, voda, zemljište, šume, ali to je ujedno i lokalni
problem, jer se na planu zaštite životne sredine mora djelovati i na lokalnom nivou kako bi se
postigli zadovoljavajui rezultati u zaštiti životne sredine, ime se utie i na efikasniju zaštitu
životne sredine i u globalnim razmjerama. 3
Imajui u vidu definicije životne sredine, mogli bismo rei da nju ine dvije grupe
vrijednosti: a) prirodne – koju ine: prirodna bogastva, vode, zemljište, šume, vazduh, biljni i
životinjski svijet i b) radom stvorene vrijednosti – koju ine dobra koja je ovjek stvorio, koja
služe zadovoljavanju opštih, zajednikih i pojedinanih potreba ovjeka, a namjenjena su
stanovanju, obrazovnim, kulturnim i socijalnim potrebama ovjeka.
Životna sredina svakim danom je sve ugroženija, tako da sadašnje stanje ugroženosti
opominje i ukazuje na mogue posljedice po zdravlje ljudi i životinja, na opstanak mnogih
biljnih i životinjskih vrsta. Vazduh je sve zagadjeniji, biljni svijet je ugrožen negativnim
dejstvom kiselih kiša, nestaju mnoge biljne i životinjske vrste, zemljište je sve više izloženo
degradaciji. Znaajne promjene koje se dešavaju u atmosferi upozoravaju da se mora težiti
zdravoj životnoj sredini, koja je umnogome ugrožena zbog upotrebe razliitih bioloških agenasa
i koji se sve više koriste sa razvojem tehniko tehnoloških dostignua. Nepoštovanje ekoloških
standarda direktno utie na ugrožavanje osnovnih resursa prirode. Prisutni su razliiti izvori
jonizujueg zraenja, visok stepen tehnologije i tehnološkog napretka koji utiu na zagadjivanje i
ugrožavanje zdrave životne sredine.
Biološko oružje, biološki agensi – pojam, odredjenje
Generalna skupština Ujedinjenih nacija održana 1947. godine, prvi put je upotrijebila
pojam biološko oružje, koje se pored hemijskog i nuklearnog, ubraja u oružje za masovno
uništenje. To je bila prekretnica za njegovo dalje pominjanje kao jednog od najopasnijih oružja
1 Stokholmska deklaracija, Dokument A. Konferencija 48. Rev. 1.
2 K. Ristevski, B., Davitkovski, Ekološko pravo, Skopje, 1997.g., str. 24.
3 M. Boškovi, Ekološki kriminalitet, Fakultet za poslovni menadžment Bar, 2010. g., str. 15.