PREVENCIJA I SANIRANJE POSLJEDICA

koordinirajuu ulogu izmeu entitetskih uprava civilne zaštite i organa uprave nadležnog za
poslove civilne zaštite Brko Distrikta BiH, a na meunarodnom nivou institucije vlasti Bosne
i Hercegovine odluuju o pružanju pomoi drugim državama i traženju pomoi od drugih
država i meunarodnih organizacija.
Znai, civilna zaštita entiteta i Brko Distrikta BiH sprovodi poslove zaštite i
spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesrea organiziranjem,
pripremanjem i uešem graana, privrednih društava i drugih pravnih lica i profesionalnih
službi, organizacija i udruženja i td. mobilizacijom ljudskih i materijalnih resursa.
Polazei od svih naprijed navedenih konstatacija i same teme rada, u radu e se
analizirati uzroci koji dovode do nastanka prirodnih i drugih nesrea koji se manifestiraju kroz
pojavu i nastanak rizika i hazarda i dati njihovo pojmovno odreenje, a zatim pojmovno
odrediti prirodne i druge nesree i njihove posljedice koje se zajednikim imenom oznaavaju
kao katastrofe.
Nakon toga e se u temeljnim crtama obraditi nain i oblici organiziranja društvene
zajednice na preduzimanju pravnih i faktikih mjera i aktivnosti na zaštiti i spašavanju ljudi i
materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesrea.
Na kraju e se posebna pažnja posvetiti obavezama, ali i pravima zaposlenih i
njihovom pravnom statusu kod privrednih i drugih pravnih subjekata za vrijeme ueša u
zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara po nalogu poslodavca, a posebno po nalogu
civilne zaštite kao ovlaštenog organa državne vlasti na organiziranju, pripremanju i
sprovoenju mjera i aktivnosti na zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara.
Opšti pojam prirodnih i drugih nesrea
Rizik se može odrediti kao vjerovatnoa dešavanja neželjenih posljedica u odreenom
prostoru. Iz ovakvog odreenja pojma rizika jasno proizilaze njegova daljnja obilježja koja se
tiu ishoda nekog dogaaja koji može višestran, a naješe, ako ne i uvijek, dvostran od kojih
je minimalno jedan nepoželjan. Željeni ishod nekog rizika predstavlja ostvarenje traženog
kvaliteta sistema, dok neželjeni ishod ustvari predstavlja sva odstupanja od tog sistema i
tretira se kao šteta.
„Hazard se vezuje uz prisustvo uzrokujue opasnosti“ i kao neizbježna opasnost,
odnosno kao „inherentno svojstvo sistema koje ne podliježe kontroli“ po emu se i razlikuje
od rizika i opasnosti. Znai, hazard je opasna i škodljiva pojava koja dovodi do nastanka
nesrea i to naješe katastrofalnih razmjera, a sve kao posljedica nesavjesnog odnosa ovjeka
prema prirodi upotrebom savremenih naunih i trehniko tehnoloških otkria koja dovode do
oslobaanja štetnih produkata tih otkria i neminovnog narušavanja skladnih odnosa u
zemljinoj sferi.
„Hazarde koji nastaju u sadašnjem stepenu nauno tehnološkog razvoja možemo
klasificirati na prirodne i tehniko tehnološke.“
„Prirodni hazardi se vezuju za prirodne pojave i klasificiraju se kao:
- atmosferski hazardi sa pojedinanim pojavama kao što su kiša, snijeg, vjetar, munje i
slino i atmosferski hazardi sa složenim pojavama kao što su oluje sa grmljavinom,
uragani, tornada i td.,
- hidrološki hazardi kao što su poplave, suše, zaleenje rijeka, jezera i mora i td.,
- geološki hazardi kao što su zemljotresi, vulkani, klizišta, lavine i td.,
- ekološki hazardi kao što su degradacija šuma, požari, zagaenje okoliša i drufo i
- biološki hazardi kao što su epidemije zaraznih bolesti koje pogaaju ljude, životinje i
biljke, najzda štetoina i drugo.
Tehnološki hazardi obuhvataju:
- nesree u cestovnom, vodenom, željeznikom ili zranom prijevozu