PREVENCIJA I SANIRANJE POSLJEDICA

„pošastni odbor“ i zemaljsku vladu (§. 22). 7 Opinski lijenik dužan je poduzimati mjere za
spreavanje i borbu protiv zaraznih bolesti te su detaljno propisane mjere koje on poduzima
na prostoru svoje prakse osobito kako one prerastu u „pošast“. To je situacija kada se u
jednom mjestu pojavi 10, 15 ili više osoba koje imaju istu „priliepivu bolest“ Mjere su:
„trajna izpostava obinskog lienika u pošastno zaraženo mjesto, lieenje bolestnika, nabava
nuždnih liekova i razkužila, ustrojenje privremene bolnice, u koliko takova jur od prije
obstojala nebi, obaviest susjednih obina, civilnih i vojnih oblasti o pojavi pošasti, obustava
školske poduke, zabrana obdržavanja sajmova, plesova, javnih sastanaka itd.“ (§. 52.). 8
Posebno je regulirano pitanje „pošastnih i priliepivih bolestih“ na hrvatskim
prostorima. Tako je Zemaljska vlada, Odjel za unutarnje poslove 15. 9. 1886. donio Naputak
o kratelju, tj. koleri koji sadrži „oprezne mjere“, „mjere proti unosu kratelja preko
zemaljskih granica“ uz uvoenje zatvaranja granice i „kontumaca“ te se poziva na
meunarodne propise. Odreen je nadzor prometnica, posebno željeznice, mjere protiv
„razprostranjivanju kratelja u zemlji“, donijeta je i Naredba Zemaljske vlade, Odjela za
unutarnje poslove od 19. 7. 1893. „o postupku protiv pogibelji kolere“ koja sadrži propise o
javnoj istoi. Tu je i Zakon „o zajednikih zaštitnih mjera, koje se u medjunarodnom
saobraaju uporaviti imadu u vremenu pošasti kolere“ od 1894. Prema meunarodnoj
konvenciji iz 1893. koji sadrži obvezu države da prijavi zarazu kolere, odreuje što je
zaraženo podruje, mjere protiv širenja bolesti i sl.
Slini propisi postoje o kugi (Naredba zemaljske vlade „kojom se odredjuju preventivne
mjere proti kugi“ od 7. 6. 1899.; Zakon „o uzakonjenju konvencije, sklopljene u Mljetcima“ –
Veneciji od 19. 3. 1897. ) 9 , boginjama (Zakon o „ciepljenju boginja“ od 6. 7. 1891.) 10 ,
bjesnila (Okružnica Zemaljske vlade, Odjela za unutarnje poslove od 9. 8. 1892. „kako se
bezimuni žitelji iz Hrvatske i Slavonije ugriženi od biesnih životinja šiljaju na lieenje u
Pasteurov zavod u Budapešti“) 11 , bludoboli, tj. razliitih spolnih bolesti (Naredba Zemaljske
vlade, odjela za unutarnje poslove od 31. 12. 1895. „glede podnašanja izkaza o
bludobolnih“, Naredba zemaljske vlade, Odjela za unutarnje poslove od 17. 3. 1899 „glede
zaprieenja bludoboli“, Naredba Zemaljske vlade od 27. 10. 1901. „kojom se izdaje naputak,
kako se ima u svrhu ogranienja raznosa kuživa bludoboli postupati sa bludobolnim,
primljenima na lieenje u javne bolnice“) 12 , difterije (Naredba Zemaljske vlade, Odjela za
unutarnje poslove od 10. 4. 1985.) 13 , rudarske malokrvnosti (ankylostomiasis) (Naredba
Zemaljske vlade, Odjela za unutarnje poslove od 16. 12. 1900.) 14 , tuberkoloze (sušice)
(Naredba Zemaljske vlade, Odjela za unutarnje poslove od 27. 4. 1900. „proti širenju
tuberkuloze“) 15 .
Postoje i propisi o slijedeim bolestima: svrabu, trahomu (oni žar), kao i dezinfekciji
(razkuživanju) kod zaraznih bolesti (sredstvima za dezinfekciju, izolaciji bolesnika, postupku
7
Isto, str. 180-200.
8
Isto, str. 210-212.
9
Isto, str. -815.
10
Isto, str. 815-832.
11
Isto, str. 832-833.
12
Isto, str. 833-836.
13
Isto, str. 837-841.
14
Isto, str. 841-843.
15
Isto, str. 843-844