PREVENCIJA I SANIRANJE POSLJEDICA

Vodno podruje Jadranskog mora
Smatramo da je vrlo bitno naglasiti da se izgraeni vodozaštitni objekti na vodnom podruju
Jadranskog mora nalaze na ugroženim podrujima koja se nalaze u drugoj grupi prioriteta, ali
da su isti u dobroj mjeri devastirani tokom proteklog ratnog perioda. Nešto je drugaiji sluaj
kada su u pitanju ugrožena podruja koja se odnose na Kraška polja i ta su podruja svrstana u
prvu grupu prioriteta. Ve smo naprijed napomenuli da je slino stanje i kod vodnih podruja
rijeke Save, iz razloga što je i ovdje Agencija implementaciju preventivnih mjera odredila
dugorono i to iskljuivo zbog nedostatka finansijskih sredstava. Smatramo da za odreivanje
prioriteta najveu odgovornost snosi Federalno ministarstvo iz razloga što nema sainjen
prijedlog kategorizacije prioriteta, jer bi u tom sluaju Vlada FBiH imala i te kaku podlogu za
promjenu naina prioriteta. Takoe smatramo da realno gledajui najvei problem je u
nedostatku finansijskih sredstava za investiranje u projekte koji su daleko vei od sredstava
prikupljenih od vodnih naknada.
3.2.2. Uloga Kantonalnih ministarstava nadležnih za primjenu preventivnih mjera u
zaštiti od poplava
Veina Kantona je samostalno implementirala programe utroška sredstava vodnih naknada, a
najmanje sredstava je takoe ulagala u zaštitu od štetnog djelovanja voda, izuzee je u
Posavskom kantonu. Ovaj Kanton je gotovo sva sredstva utrošio na provoenje preventivnih
mjera. Ostali Kantoni su sredstva najveim dijelom utrošili na rekonstrukciju i izgradnju
mreža za vodosnabdijevanje i kanalizaciju. Smatramo da su Kantoni vrlo malo uložili u
preventivne mjere zaštite. Takoe je bitno napomenuti da Kantoni ulažu samo u vode druge
kategorije, a da su štete nastale od voda i prve i druge kategorije, onda je logino da se postavi
pitanje svrsishodnosti ovakvog naina planiranja i rasporeda sredstava u preventivnu zaštitu
od poplava, gledajui na cjelokupni sistem zaštite na vodnom podruju Federacije BiH.
Smatramo da veina Kantona i nema potpune podatke o štetama pa stoga je i logino da
dobijemo stvarnu sliku neefikasnosti cijelog sitema.
3.3. Saradnja institucija nadležnih za upravljanje vodama u Federaciji BiH
Gledajui sa aspekta zakonskih okvira 33 uoavamo da nije predviena koordinacija opština,
kantona i Federalnih institucija nadležnih za vode na nivou Federacije BiH. Ova koordinacija
se ogleda samo u sluajevima neposredne opasnosti i za vrijeme poplava. 34 Takoe je
neophodno napomenuti da je Zakonom o vodama regulisano da institucije nadležne za
prostorno planiranje 35 moraju prilikom izrade planova unositi i podatke o zaštienim i
ugroženim podrujima, ali nadležno Federalno ministarstvo nije izvršilo kategorizaciju ovih
podruja.
Kao najbolji primjer nedostataka koordinacije izmeu institucija u oblasti voda i zaštite
okoliša je uoena na ugroženom podruju uz rijeku Unu, koja je ujedno proglašena zaštienim
podrujem. Kao drugi primjer možemo navesti ugroženo podruje Sarajevskog polja, koje se
ogleda u nedovoljnoj koordinaciji sa institucijama za prostorno planiranje. Za ovo podruje je
specifino što je izraen cjelovit plan zaštite od poplava, kao i to da su osigurana sredstava,
ali implementacija mjera se provodila parcijalno i to zbog bespravno izgraenih objekata i
neriješenih imovinsko-pravnih odnosa.
33 Zakon o vodama FBiH i drugi podzakonski akti.
34 Uredba o planovima zaštite od štetnog djelovanja voda 2009 godina i Federalni operativni plan odbrane od
poplava.
35 U primjeni Prostorni plan BiH 1983. godiine.