PREVENCIJA I SANIRANJE POSLJEDICA

Estonija
Povod napada na Estoniju bilo je micanje kipa Ruskog bronanog vojnika i vojnih
grobova u Tallinnu koji su Estonci smatrali simbolom Sovjetske okupacije na vojno groblje.
Micanje kipa je negativno utjecalo na Rusku manjinu unutar Estonije i Rusije. Kao rezultat
nezadovoljstva pokrenuti su napadi protiv entiteta u Estoniji. Metoda napada na mete je
ukljuivala DDoS (Distribuirano uskraivanje usluge) protiv banaka, novinskih portala,
vladnih portala, web stranica politikih stranaka, telekomunikacijskih pružatelja usluge i
slinih. Takoer, uz DDoS napade, defaceani (promijenjeni) su i odreeni portali na kojima su
ostavljene politike poruke. Kao kraj napada, osuena je jedna osoba stara dvadeset godina
(BBC, 2008), koja je sudjelovala u jednom napadu, ali veina izvora napada je bila vezana uz
entitete koji su bili locirani u Rusiji. Ovaj oblik zloporaba Interneta predstavlja oblik
„cyber“ terorizam, koji je ilustrirao svoju snagu osim Estonije u Gruziji, Kirgistanu, a u
novije vrijeme to su napadi na informacijske sustave državne uprave u SAD-u i Južnoj Koreji.
Nije ga mogue sprijeiti upravo zbog njegovog globalnog karaktera, tj. zbog nepostojanja
globalnih i ope prihvaenih jedinstvenih pravnih normi.
Stuxnet
Najzanimljiviji maliciozni kod iz skoro svih studija sluaja je Stuxnet (Eset, 2011),
(Symantec 2011), (Paganini, 2013). Stuxnet je bio poznat po svojem uinku protiv Iranskog
nuklearnog programa. Stuxnet je inficirao raunalnu mreže pomou više mehanizama širenja,
kao što je širenje putem USB memorija, putem ranjivih mrežnih servisa. Interesantno je bilo
korištenje više 0day ranjivosti za koje nije postojala protumjera za zaštitu. Zadnje verzije
Stuxneta su imale ak 6 takvih ranjivosti, koje je koristio za inficiranje kontrolera za
upravljanje industrijskim postrojenjima gdje mu je primarna namjena bila uništavanje
centrifuga za obogaivanje urana. Prema nekim slobodnim procjenama Stuxnet je uništio oko
1000 centrifuga u Natanzu poveavanjem brzine rada centrifuge i pokazivanjem operateru
centrifuge da je odabrana brzina ona koju je operater unio u kontroler. Prema nekim
slobodnim procjenama, Natanz je u to vrijeme imao oko 3000 centrifuga što bi znailo da je
Stuxnet imao znaajni utjecaj na Iransku nuklearnu infrastrukturu. Postoje neke informacije
prema kojima Stuxnet nije imao znaajan utjecaj protiv Iranske infrastrukture jer su nakon
2010 oito poveane zaštitne mjere i povean broj centrifuga za obogaivanje urana. (Leyden,
2013). Kao reakciju na taj napad, Iran je poveao svoje ofenzivne sposobnosti za kibernetiko
ratovanje i zapoeo napade na razne mete diljem SADa. (Perlroth; Sanger, 2013)