PREVENCIJA I SANIRANJE POSLJEDICA

4. Organizacijski okvir i pravni režim reguliranja
Sustav civilne zaštite u Republici Hrvatskoj ureuje se u skladu s rješenjima u
Europskoj uniji. 27 Sustav je postavljen ciljano „za sudjelovanje u zajednikim aktivnostima
pružanja humanitarne pomoi pogoenim državama s operativnim spasilakim kapacitetima
drugih država Europske unije“.
Rije je o redovitom i posebnom organizacijskom obliku koji treba „provoditi
spašavanje ugroženih ljudi, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša, bez obzira na izvor
ugrožavanja iz konteksta prirodnih ili tehniko-tehnoloških opasnosti“.
Rije je o univerzalnim, regionalnim, multilateralnim, bilateralnim ali prvenstveno
nacionalnim (državnim) propisima. Istina i oni prvi mogu postati dio pravnog sustava države
ratifikacijom (notifikacijom), potpisivanjem ili na drugi ustavni nain. To je iz razloga što
prijetnje i rizici prirodnih i tehniko-tehnoloških nesrea i katastrofa ne biraju teritorij u
granicama jedne države, bez obzira gdje nastaju ili završavaju, odnosno koju teritoriju više ili
manje ugrožavaju.
„… U oko 6.000 nesrea u periodu 1995-2004. poginulo je skoro 1.000.000 ljudi. Ta
brojka ne ukljuuje one koje su umrli od bolesti nakon nesree…. Preko 2,5 milijarde ljudi
bilo je pogoeno („na neki nain“) tako da im je trebalo osigurati temeljne životne potrebe
kao što su voda, hrana, skloništa i žurnu medicinsku pomo. Štete se procjenjuju na 700
milijardi dolara ukljuujui štete na zdravstvenoj infrastrukturi, sustavima za vodoopskrbu i
kanalizacijskoj infrastrukturi“. 28
Subjekti u velikim nesreama i katastrofama su svi „koji mogu doprinijeti rješavanju
odluka i provoenju mjera i aktivnosti sustava civilne zaštite u fazi reagiranja…“
Toliki broj subjekata, mjera i aktivnosti zahtjeva plan za angažiranje svih tih subjekata
u razliitim postupcima i strunim (i drugim) zahtjevima. Tu je državna uprava, uprava
jedinica lokalne i regionalne samouprave i brojnih tijela i institucija, kako bi se stvorili vitalni
interesi nacionalne sigurnosti. Zbog toga se javlja tako složen (i brojan) sustav propisa u toj
oblasti. Teško ih je pobrojati, a odnose se na : zaštitu zdravlja i života stanovništva,
materijalnih dobara i okoliša (u cjelini njegovog sadržaja). To prelazi granice države pa u
reguliranju i o tome treba voditi rauna.
„Sustav civilne zaštite…je poseban dio sustava nacionalne sigurnosti.“ Propisi moraju
urediti, prvenstveno preventivno djelovanje svih subjekata. Taj sustav mora biti usklaen sa
sustavima EU i drugim, pogotovo susjednim zemljama, ali i Ustavu R. Hrvatske. 29
Sve to zahtjeva „kompatibilan“ normativni sustav usklaen i „standardiziran“ sa
stanjem na prostoru Europske unije na nain da se zaštita i spašavanje u velikim nesreama i
katastrofama definiraju kao misija i funkcija sustava civilne zaštite.
Pravni režim sustava civilne zaštite temelji se na Ustavu Republike Hrvatske, prema
kojemu je „civilna zaštita jedan od poslova iz samoupravnog djelokruga lokalne
samouprave…“. Cilj je zadovoljavanje neposrednih potreba graana. Civilna zaštita se
27
Memorandum o razumijevanju izmeu Republike Hrvatske i Europske zajednice o sudjelovanju Republike
Hrvatske u „Mehanizmu Zajednice za civilnu zaštitu“, Narodne novine, Meunarodni ugovori, br. 7/09 i 9/09,
na snazi od 14.rujna 2009.
28
Prijedlog Zakona, „Na tehniko – tehnološke nesree odnosi se 46% od svih katastrofa, prirodne katastrofe
prouzroile su veinu žrtava“.
29
Ustav Republike Hrvatske, „Narodne novine, 85/10 i 5/14.