PREVENCIJA I SANIRANJE POSLJEDICA

U pregledu rizika po makro regionima (kontinentima), raspored naprisutnijih rizika nesrea
(tri najuestalija) u prvoj dekadi 21. stoljea (po posljedinom broju poginulih), po statistici
UN-a, je sljedei:
-Europa: ekstremne vremenske prilike – 83%, klizišta – 8% i poplave – 4%,
-Azija: tsunami i nestašica hrane i glad – po 35%,zemljotres – 11%, poplave – 8%,
-Afrika: epidemije zaraznih bolesti – 77%, poplave – 12%, nestašica hrane i glad – 4%,
-Amerika (Srednja i Južna): poplave – 53%, olujni vjetrovi (uragan,...)- 36%, zemljotres – 5%,
-Okeanija: tsunami – 73%, olujni vetrovi – 9%, zarazna oboljenja – 9%.
(Huseinbaši S., 2013: 381)
Rizike nesrea, posebno novog doba u mega razmjerama teško je, odnosno nemogue,
prevenirati. Ove nesree mogu imati kataklizmike razmjere. To se naroito odnosi na
prijetnje globalnoj sigurnosti (neke od njih procjenjene i u Novom strategijskom konceptu
NATO iz 2010. godine) regionalnih i planetarnih razmjera, koje su realne u novom dobu
globalizma:
- vei regionalni oružani sukobi i oružani sukob globalnih razmjera,
- zemljotres i tsunami,
- terorizam uz primjenu oružja za masovno uništenje,
- dezertifikacija, polucija i gubitak vitalnih resursa (pitke vode i plodnog tla),
- pandemije zaraznih oboljenja (nove vrste i zloupotreba naunih otkria),
- nuklearne havarije,
- kosmike prijetnje (prethodno navedenih manifestnih oblika štetnog uticaja).
Sl. 1. Rizik radioaktivne kontaminacije usljed
Nuklearne havarije na nivou regija NUTS 3
sl. 2. Uoeni asteroid „2004 BL86“ u letu pored
Zemlje (Reuters, 26.01.2015.god)
Svjedoci smo nauno- tehnikih otkria koji mogu imati uticaja na život na Zemlji
(nanotehnologija, HAARP, i dr.) pa ne treba zanemariti njihovu moguu zloupotrebu ili
gubitak kontrole nad njihovom primjenom. To je realna prijetnja kada ovjek ostvari
odreenu mo i želi ostvariti još veu, a postoji mogunost da ova savršena otkria dou u
posjed nemiroljubivih grupa ili pojedinaca.