br. 112 studeni / prosinac 2009. hešvan / kislev / tevet 5770.

ZGRADA NA STARČEVIĆEVU TRGU VRAĆENA ŽO OSIJEK<br />
Odlukom Općinskog suda u Osijeku zgrada na Trgu<br />
Ante Starčevića u tom gradu vraćena je Židovskoj općini<br />
Osijek, a za neke druge zgrade koje su bile u vlasništvu<br />
osječkih Židova platit će se odšteta budući da su te<br />
zgrade danas u privatnom vlasništvu.<br />
Predsjednik osječke Židovske općine Damir Lajoš<br />
kazao je da se “upravo u Osijeku na najbolji način<br />
riješilo pitanje povrata židovske imovine u Hrvatskoj”.<br />
Istaknuo je kako su konačnu odluku o povratu zgrade<br />
na glavnome osječkom Trgu Ante Starčevića dobili u<br />
rujnu ove godine, “nakon svih muka i sudskih sporova<br />
još od komunističkog doba”.<br />
Zgrada na Trgu Ante Starčevića ima 1200 četvornih<br />
metara, a budući da se u njoj nalaze i dva privatna<br />
stana ukupne površine 300 četvornih metara, Židovska<br />
općina Osijek vlasnik je oko 900 četvornih metara u toj<br />
zgradi.<br />
Dijelom zgrade koristi se Osječko-baranjska županija<br />
s kojom Židovska općina Osijek pregovara o daljem<br />
korištenju, rekao je Lajoš i dodao da tu ništa nije sporno.<br />
Potkrovlje zgrade i krovište mora se hitno popraviti<br />
pa odmah na proljeće počinju radovi koji će, po prvoj<br />
procjeni, stajati oko milijun kuna, procijenio je Lajoš i<br />
dodao kako će za to zatražiti pomoć neke od svjetskih<br />
židovskih zajednica.<br />
Zgrada na Trgu Ante Starčevića pripadala je<br />
članovima osječke židovske zajednice kojih više<br />
nema, a Židovska općina dobila ju je u zamjenu za<br />
prostor u Županijskoj ulici u Osijeku, gdje je do<br />
Drugoga svjetskog rata bila sinagoga, koja je srušena<br />
za komunističkih vlasti 1957. godine. Sada je na tome<br />
mjestu stambena zgrada, rekao je Lajoš.<br />
“U Osijeku je 150 članova Židovske općine, ali<br />
sigurni smo da u gradu živi oko 300 Židova koji nisu<br />
uključeni u Židovsku općinu. Do Drugoga svjetskog<br />
rata u Osijeku je živjelo oko 3000 Židova i to je bila<br />
najveća židovska zajednica u Hrvatskoj”, rekao je Lajoš i<br />
zaključio kako je, nažalost, “najveći broj osječkih Židova<br />
stradao u nekom od logora”.<br />
Park Oskara Nemona u Osijeku<br />
U Osijeku je početkom listopada svečano otvoren Park<br />
Oskara Nemona, osječkog Židova koji je svom rodnom<br />
gradu još 1965. godine darovao skulpturu „Majka i<br />
dijete“. Park Oskara Nemona nalazi se na osječkom<br />
Trgu Ljudevita Gaja. Riječ je o izdvojenoj zelenoj<br />
površini, uređenoj kao samostalna hortikulturna cjelina,<br />
kojom dominira spomen obilježje posvećeno stradalima<br />
u Holokaustu „Majka i dijete“.<br />
Inicijativa da ulica ili trg u Osijeku ponesu ime<br />
poznatog svjetskog medaljara i kipara potekla je od<br />
Židovske općine Osijek, no velika zasluga pripada<br />
Gradu koji je u vrlo kratkom roku ideju i ostvario,<br />
rekao je predsjednik osječke Židovske općine, Damir<br />
Lajoš. Prema njegovim riječima, Nemon je u Osijeku<br />
bio nedovoljno poznat i ovo je jedan od načina da se to<br />
ispravi. Na otvorenju je bila i Nemonova kći lady Aurelie<br />
Young. „Vrlo sam ponosna i zahvalna Osječanima na<br />
ovom dirljivom činu. I moj otac bio bi ponosan, jer ovaj<br />
grad je uvijek zauzimao posebno mjesto u njegovu srcu“,<br />
kazala je lady Aurelie Young.<br />
Dodala je kako je Osijek prijateljski grad u kojem<br />
se osjeća kao kod kuće te je iznimno ponosna što je<br />
njezin otac rođen upravo u Osijeku.<br />
Nataša Barac<br />
Memorijalni park u Jeruzalemu<br />
posvećen osječkim Židovima<br />
Židovska općina Osijek nedavno je dobila potvrdu<br />
Države Izrael kako će, u znak zahvale osječkim<br />
Židovima za plaćanje troškova liječenja i sredstava<br />
za preživljavanje Židova stacioniranih u logoru<br />
kraj Đakova za vrijeme Drugog svjetskog rata, u<br />
gradu Jeruzalemu biti posađen mali memorijalni<br />
park. Prema riječima predsjednika Židovske općine<br />
Osijek Damira Lajoša to je priznanje izuzetno<br />
značajno za Židove koji su u vrijeme Holokausta<br />
preživljavali teške dane na području cijele Europe.<br />
hakolהקול<br />
13