br. 112 studeni / prosinac 2009. hešvan / kislev / tevet 5770.
br. 112 studeni / prosinac 2009. hešvan / kislev / tevet 5770.
br. 112 studeni / prosinac 2009. hešvan / kislev / tevet 5770.
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Duga povijest židovske zajednice u Rijeci vidljiva je i na židovskom groblju, koje je nedavno bilo u<<strong>br</strong> />
opasnosti da zauvijek nestane. Spašeno je na vrlo moderan način - osnivanjem digitalnog groblja...<<strong>br</strong> />
OD GROBLJA NA ZAGRADU I KOZALI DO VIRTUALNOG<<strong>br</strong> />
GROBLJA NA INTERNETU<<strong>br</strong> />
Godine 1781. dolazi u Rijeci do službenog osnivanja<<strong>br</strong> />
židovske samostalne bogoštovne općine s vlastitom<<strong>br</strong> />
bogo moljom i malim grobljem izvan gradskih zidina<<strong>br</strong> />
na predjelu Zagrada odnosno Pomerija. Kako se okolno<<strong>br</strong> />
područje vinograda oko groblja pomalo izgrađivalo i<<strong>br</strong> />
pretvaralo u (buduću) stambe nu zonu, tako počinju<<strong>br</strong> />
i sve glasniji protesti građana, a stanovnici područja<<strong>br</strong> />
Zeniković 1871. godine traže pre seljenje aktualnog<<strong>br</strong> />
(starog) židovskog groblja na područje novog -<<strong>br</strong> />
kozalskoga. Kao razloge za to navode da je židovsko<<strong>br</strong> />
groblje smješteno na privat nom zemljištu, a uz to<<strong>br</strong> />
je, kako su tvrdili, bio i preblizu prometnoj ulici i<<strong>br</strong> />
naseljenom području. Novo će, međutim, židovsko<<strong>br</strong> />
groblje uistinu proraditi tek 1904. godine na unaprijed<<strong>br</strong> />
za nj predviđenom polju novoga komunalnog groblja<<strong>br</strong> />
Kozala.<<strong>br</strong> />
Gradska je uprava u Rijeci u više navrata upozoravala<<strong>br</strong> />
Židove da prestanu s ukopima na svom starom<<strong>br</strong> />
groblju, a nakon povlačenja Francuza iz Rijeke, 1831.<<strong>br</strong> />
godine, i pismeno je nudila Židovima da, zajedno s<<strong>br</strong> />
pravoslavcima, otkupe dio groblja na Kozali i tamo<<strong>br</strong> />
pokapaju mrtve, odredivši im i rok za preseljenje koji je<<strong>br</strong> />
Židovima bio prekratak te su se žalili. Ni nakon otkupa<<strong>br</strong> />
tzv. “zemljišta Tudorovich” 1836. godine, dio kojeg je<<strong>br</strong> />
bio predviđen za Židove (a dio za pravoslavce), oni ne<<strong>br</strong> />
poduzimaju ništa glede preseljenja iako se u vezi s tim u<<strong>br</strong> />
više navrata sastaju s pravoslavcima. I dok su pravoslavci<<strong>br</strong> />
ipak 1856. godine bili preseljeni na Kozalu, Židovi su,<<strong>br</strong> />
zbog specifične i teške situacije, tamo stigli tek 1875.<<strong>br</strong> />
godine. 1.338 Židova ostalo je pokopano na Kozali.<<strong>br</strong> />
Na svojim je nacrtima groblja od samog početka inž.<<strong>br</strong> />
Emily planirao, ucrtavao i upisivao polje za židovsko<<strong>br</strong> />
groblje. Na nacrtima iz 1856. to je bila ugaona parcela<<strong>br</strong> />
odmah lijevo uz ulaz u groblje (na mjestu sadašnjeg<<strong>br</strong> />
servisnog i klesarskog dijela). Inženjer Giacomo Mattich<<strong>br</strong> />
1882. predlaže nacrt za uređenje tog pravokutnog polja,<<strong>br</strong> />
ograđuje ga zidom od susjednog komunalnog polja i<<strong>br</strong> />
donjeg, katoličkog groblja.<<strong>br</strong> />
Poprečnim zidom koji dijeli teren na dvije polovice,<<strong>br</strong> />
nivelirao je blagi nagib u dva nivoa. Na nacrtu je<<strong>br</strong> />
zapisano da će radove izvesti protomuratore Giovanni<<strong>br</strong> />
Serdoz, glavni zidarski majstor. U međuvremenu<<strong>br</strong> />
je Societa Chevra Cadischa di Fiume dokupila dio<<strong>br</strong> />
zemljišta za ukop radi proširenja židovskog groblja. Iz<<strong>br</strong> />
Plana povećanja izraelitskog groblja s kraja 1889. godine,<<strong>br</strong> />
koji je Tehnički ured dobio tek 1893. godine, vidljivo<<strong>br</strong> />
je da se proširenje odnosi na susjednu parcelu koja je<<strong>br</strong> />
bila fondo comunale, površine gotovo dvostruke od<<strong>br</strong> />
već postojećeg židovskog groblja. Obje parcele, stara i<<strong>br</strong> />
nova, bile su smještene uz južni ogradni zid. U tom je<<strong>br</strong> />
planu bio definiran i zid prema udolini na zapadu, koji<<strong>br</strong> />
je odijelio židovsko groblje od katoličkog, a koji postoji i<<strong>br</strong> />
danas.<<strong>br</strong> />
hakolהקול<<strong>br</strong> />
43
Change language