br. 112 studeni / prosinac 2009. hešvan / kislev / tevet 5770.

tada nastaje niz legendarnih plakata (Aida, Trnoružic<br />
itd.). Branka Hlevnjak ističe da je Pal jedan od autora<br />
koji prati sve inovacije, a računalnom tehnikom na kraju<br />
radi svoje velike plakate.<br />
Za četvrti ključ bitnim smatra karikaturu i tzv. „žutu<br />
biblioteku“ (Biblioteka ITD, izdavač Znanje, Zagreb).<br />
Pal je počeo kao karikaturist, crtanjem karikatura se<br />
hranio u ratu, a nakon užasnog iskustva logora, ponovo<br />
se vraća karikaturi, podsjeća Branka Hlevnjak.<br />
Godine 1947. postaje jedan od urednika Kerempuha<br />
i na tom mjestu ostaje sve do uhićenja 1949. godine.<br />
Njegova duhovitost, ironija ulaze u grafički dizajn a<br />
najbolji primjer za to, rekla je, upravo je žuto-crni dizajn<br />
biblioteke ITD. Za peti ključ značajna je fotografija koju<br />
pospješuje crtanim dizajnom i primjenjuje u biblioteci<br />
HIT.<br />
Snažni plakati i film<br />
Šesti ključ za promatranje i shvaćanje opusa Alfreda<br />
Pala su prožimanja, a u tome, smatra Hlevnjak, se ističe<br />
plakat. Nepravedno je, nastavila je, što Pala nema u<br />
mnogim pregledima hrvatskih plakata. Šezdesetih je<br />
napravio remek-djela plakata koji su najbolji predstavnici<br />
svog vremena, a pri tome je često koristio i ikonografiju<br />
vlastitog slikarstva (plakat „Mrtvački ples“; 2002.<br />
godine „Quo vadis Europa“). Vrlo su moćni i angažirani<br />
plakati iz 2008. godine – Majka Božja sa židovskom<br />
zvijezdom gdje je povezao plakatski medij i slikarstvo.<br />
Sedmi ključ je film; dokumentarni film B. Žižića<br />
„Goli otok“ (1994. godine dobio je prvu nagradu<br />
na filmskom festivalu u Zagrebu) i „Jedna priča iz<br />
Vukovara“ (2001. godine) koji smo imali priliku<br />
vidjeti u auditoriju. Film počinje scenom u kojoj se Pal<br />
vozi brodom i gleda razrušeni Vukovar prisjećajući se<br />
prvog susreta s Vukovarom na istom mjestu kada je kao<br />
desetogodišnji dječak došao brodom „Jupiter“ iz Beča, s<br />
bratom i tetom Juditom nakon očeve smrti. Stanovao je<br />
u Donjoj Maloj – Radićeva ulica, a Vukovar i njegova<br />
okolina su bili veliko iznenađenje za njega nakon života<br />
u Beču. Dočekale su ga pet tetaka i stric koji ga je prvi<br />
put odveo u hram.<br />
U filmu Pal govori o svom životu s tetama u<br />
Vukovaru, maturiranju 1940. godine i posljednjem<br />
viđenju s bratom Aleksandrom – Šanjikom, kada je on<br />
odlučio preplivati Dunav i od tada mu se gubi svaki<br />
trag. Film završava scenom na pruzi gdje Pal pokazuje<br />
mjesto gdje je čekao vlak za Zagreb i bolju budućnost,<br />
ne sluteći da će mu ona donijeti logore u Kraljevici i na<br />
Rabu, a poslije i Goli otok.<br />
Alfred Pal je definiran kao veliki majstor grafičkog<br />
dizajna, karikaturist, slikar i ilustrator. Zato se moramo<br />
složiti s Brankom Hlevnjak koja misli da mu treba<br />
dodijeliti još jednu nagradu - nagradu za životno djelo i<br />
predlaže Nagradu grada Zagreba.<br />
Nataša Maksimović Subašić<br />
Na tribini Kulturnog društva Miroslav Šalom Freiberg održanoj krajem listopada u auditoriju ŽOZ-a,<br />
odana je počast nedavno preminuloj članici toga društva, kiparici Veri Fischer te je istaknuto njezino<br />
značenje u hrvatskoj likovnoj umjetnosti, u kojoj je ostavila dubok trag svojim povezivanjem kiparstva<br />
i dizajna kao i istraživanjem novih materijala.<br />
VERA FISCHER – LJUBAV PREMA ŽIVOTU I<br />
TOLERANCIJI<br />
Tri mjeseca nakon smrti likovne umjetnice Vere<br />
Fischer, dugogodišnje članice zagrebačke Židovske<br />
općine i kulturnog društva Miroslav Šalom Freiberg,<br />
njezina stvaralaštva i izuzetne osobnosti prisjetili su se<br />
predsjednik KD Freiberger Živko Gruden, upraviteljica<br />
Gliptoteke Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti<br />
(HAZU) Ariana Kralj, likovna kritičarka Branka<br />
Hlevnjak te Verin dugogodišnji prijatelj, novinar i<br />
publicist Branko Polić.<br />
“Tri mjeseca nas dijele od kada nas je zauvijek<br />
napustila Vera Fischer, umjetnica i dugogodišnja članica<br />
naše Općine” rekao je Živko Gruden i istaknuo da je<br />
Vera Fischer poznata kao osoba koja je svakodnevni<br />
život vezala uz ambijent Židovske općine i zajednice.<br />
Riječ je o izuzetno bogatom i raznovrsnom likovnom<br />
opusu, rekla je upraviteljica Gliptoteke HAZU,<br />
16