br. 112 studeni / prosinac 2009. hešvan / kislev / tevet 5770.

odila Sergia. I Mira je tad rodila prvu kćer Lilianu,<br />
a Alessandru (1939.) nešto poslije. Ernesto se 1936.<br />
vjenčao s Carolinom Braun pa je i ona, čudnog<br />
li raspleta, tek tada po njemu stekla talijansko<br />
državljanstvo. I rodila mu sina Silvia 1938. godine.<br />
Tada u njihov život na velika vrata nahrupi povijest.<br />
U Italiji su od ljeta zaredali «Il Manifesto della razza» pa<br />
«Dichiarazione sulla razza» (Manifesto), a u studenom i<br />
RDL 1728 u obranu talijanske rase. No, za ljude poput<br />
obitelji Perlow sve je bilo gotovo još u rujnu s RDL 1381,<br />
koji propisuje postupak prema Židovima strancima.<br />
Članak. 3. je bio i previše jasan: “Primanja u talijansko<br />
državljanstvo stranih Židova učinjena nakon 1. prosinca<br />
1919. smatraju se poništenima u svakom pogledu.” Sve<br />
se vraća na staro, kao da ništa nije ni bilo.<br />
I doista, uz toliku jasnoću preostalo je samo načiniti<br />
pečate: «Razza ebraica» i «Citt. it. revocata» te upisati<br />
datum i broj dekreta kojim je tako odlučeno. Poslovična<br />
sporost administracije ovdje je zatajila. Za cijelu obitelj<br />
dostajao je jedan dekret (br. 4517) i 24. siječnja 1939. sve<br />
je bilo gotovo. Izgubili su državljanstvo. Rasa je spašena.<br />
Ni Gisella nije bila dovoljno daleko. Nije uključena u<br />
spomenuti dekret, ali je pečat «Razza ebraica» svejedno<br />
otisnut i na njezinoj Schedi.<br />
Za Miru se sredinom 1939. zanimalo i Ministarstvo.<br />
Pitali su se, nije li možda već napustila državu.<br />
Uhićenje i odlazak u logor<br />
U to doba u Austriji su braća Kutschera izdala već<br />
nekoliko članaka posvećenih liječenju tuberkuloze<br />
autoimunim načinom. Po njima, izazovemo li umjetno<br />
kožni oblik tuberkuloze, tijelo će autoimunom<br />
reakcijom razviti antitijela, koja će izliječiti i plućni oblik<br />
tuberkuloze. Dapače, u to doba njihov je rad i prijedlog<br />
doživio negativne reakcije i proglašen neznanstvenim i<br />
duboko pogrešnim.<br />
U Italiji je rat doživio preokret 8. rujna 1943. godine,<br />
a od obitelji je prvo stradao Gisellin muž, Edoardo<br />
De Simone. Bio je mornar na bolničkom brodu<br />
«Gradisca» pa su ga Nijemci s drugima zarobili i odveli<br />
u zarobljenički logor u Njemačkoj. Sličnu sudbinu imao<br />
je i Giovamii Bucci.<br />
Budući da su se još i Amerikanci iskrcali na Siciliji,<br />
Gisella je.odlučila biti bliže svojoj obitelji - otišla je sa<br />
Sergijom u Rijeku k svojoj majci. Nekako u isto doba,<br />
iz ukinutog logora Belzec u Trst stižu Odilo Globocnik<br />
i Wirth, profesionalci istrebljenja i prvaci efikasnosti, ne<br />
bi li uredili slanje talijanskih Židova u njemačke logore.<br />
U administrativnom životu Nijemci su na području<br />
koje je zahvatilo i Rijeku osnovali tzv. Operazions<br />
Zone Kiistenland te od talijanskih vlasti preuzeli i već<br />
spominjane Schede. Iz tih Scheda bilo je jednostavno<br />
sastaviti popise osoba za uhićenja i slanje u logore.<br />
I tako su se početkom travnja 1944. godine na<br />
ulici u Rijeci za Gisellu, malog Sergia i nonu Rosu<br />
svakodnevica i administrativni život sreli u vrlo ozbiljnoj<br />
formi, u liku njemačkih policajaca. Čekala ih je godina<br />
pakla.<br />
Mira i njezina šogorica Antonia Bon rod. Bucci nisu<br />
se usudile protestirati kod Nijemaca, ali su otišle na<br />
talijansku policiju i sve ispričale, zatraživši posredovanje<br />
i oslobađanje. Rezultat Izvješće napisano potkraj svibnja<br />
u riječkoj Prefekturi, čak nešto nehinjenog žaljenja i<br />
nemoć – potpuna nemoć da se bilo što poduzme. Svijest<br />
o toj nemoći probija iz svakog retka izvješća.<br />
Uostalom, bilo je previše kasno. Gisella, Sergio i<br />
Rosa već su u zloglasnoj Risieri San Saba, a kad su se<br />
izvukli iz te more, završili su u drugoj: 29. travnja u<br />
Auschwitzu. Nijemci nisu otezali ni s ostatkom obitelji.<br />
Pripadnici SS-a upali su u stan u Rijeci u Via Milano<br />
17 i sve ih odveli. Tako su i Mira s djevojčicama i Sonja<br />
i Giuseppe završili u Risieri pa zajedno s Gisellom i<br />
Rosom u Auschwitzu. Od muškaraca iz tog transporta<br />
dolazak u logor preživjelo je njih 29, od žena njih<br />
53. Ostali su odmah naon dolaska ubijeni u plinskoj<br />
komori.<br />
Sergio je prvo ostao s mamom, ali je od nje<br />
odvojen 14. svibnja i odveden u Blok 11. Tamo je<br />
administrativno zadržao ime na komadu papira, a u<br />
svakodnevici ga izgubio i dobio novi identitet. Sad je<br />
postao broj 179614.<br />
58