br. 112 studeni / prosinac 2009. hešvan / kislev / tevet 5770.

Povjesničarka umjetnosti Snješka Knežević održala je početkom studenoga u ŽOZ-u, u organizaciji<br />
Kulturno-umjetničkog društva Miroslav Šalom Freiberger, zanimljivo predavanje o memorijalima<br />
Holokausta u Njemačkoj.<br />
MEMORIJALI HOLOKAUSTA U NJEMAČKOJ<br />
„Ova tema je jedna od najtežih kada se radi o odnosu<br />
Židova i Nijemaca“, kazala je prof. Knežević, ističući<br />
kako se radio o jednoj od najkompleksnijih tema.<br />
Kompleksnost ove teme osjetila se i u Hrvatskoj,<br />
posebice nakon što je predstavljen novi postav Jasenovca,<br />
koji je, istaknula je prof. Knežević, „izazvao mnogo<br />
opravdanog nezadovoljstva“.<br />
Kompleksnost teme memorijala Holokausta u<br />
Njemačkoj je između ostaloga i etički i politički<br />
problem.<br />
Prof. Knežević svoj je prikaz započela fotografijama i<br />
slikama – podsjetnikom na povijest europskih Židova.<br />
Kroz slike i fotografije zaboravljenih štetla, geta (od<br />
kojih bi onaj u Vilniusu, gdje je djelovala vrlo aktivna<br />
židovska zajednica, uskoro trebao ući na popis svjetske<br />
baštine UNESCO-a) te nekadašnjeg izgubljenog života<br />
galicijskih Židova osjetili smo dah prošlosti i jedan<br />
nestali svijet.<br />
Fotografije dokumenata o „konačnom rješenju<br />
židovskog pitanja“ uvele su nas u mračno razdoblje<br />
nedavne povijesti, a slike iz koncentracijskih logora i<br />
geta uvjerile su nas da su židovski umjetnici nastavili sa<br />
svojim radom i u najtežim uvjetima.<br />
Postavlja se pitanje kakvu su ulogu u novim odnosima<br />
Židova i Nijemaca imali memorijali i kako su i jesu<br />
li sudjelovali u formiranju i transformacijama odnosa<br />
njemačkog društva prema Holokaustu<br />
Odgovore na neka od tih pitanje daje Stephanie Schell<br />
Faucon, koja u svojoj raspravi „Povijest i sadašnji razvoj<br />
memorijala Holokausta u Njemačkoj“ prikazuje da su i<br />
memorijali bili podvrgnuti promjeni, a težišta tumačenja<br />
premještala su se.<br />
Odnos prema prošlosti u Njemačkoj<br />
Odnos njemačkog društva prema bliskoj prošlosti<br />
iznimno je složen i kontradiktoran. Javnu raspravu<br />
o prošlosti karakteriziraju političke kontroverze i<br />
sukobi, a novi rezultati istraživanja, službeni govori i<br />
izložbe potiču bezbrojne rasprave o današnjem odnosu<br />
prema Trećem Reichu, a sve mora biti interpretirano<br />
u širem kontekstu stalne bojazni da bi njemačko<br />
društvo moglo zaboraviti svoju prošlost. U pojedinim<br />
raspravama, npr. o izgradnji nacionalnog memorijala<br />
Holokaustu u Berlinu, strah od zaborava obje strane<br />
koriste kao argument – protivnici i zagovornici. Ta<br />
javna zabrinutost otkriva da spomenici i komemorativni<br />
dani označavaju više od simboličnog mjesta za službeni<br />
čin sjećanja. «Mjesto sjećanja» predstavlja politički<br />
i povijesni način na koji društvo vidi i razumije<br />
sebe. I sve te komemoracije uvijek sadrže i izražavaju<br />
povijesne perspektive, vrijednosti i ideologije. Uvijek<br />
postoji mogućnost da izazovu osjetljive reakcije i javne<br />
kontroverze. Ujedinjenje Istočne i Zapadne Njemačke<br />
nije olakšalo tu situaciju već je učinilo još složenijim.<br />
Danas se ujedinjena Njemačka mora ponovno suočiti s<br />
32