br. 112 studeni / prosinac 2009. hešvan / kislev / tevet 5770.

Na dijelu staroga groblja, uz<br />
ogradni zid prema cesti kojom<br />
se iz Rijeke prilazilo glavnom<br />
ulazu u groblje Kozala, graditelj<br />
Francesco Plaček je zamislio<br />
malu mrtvačnicu s ulazom za<br />
groblje. Kućica je projektirana<br />
kao prizemni objekt s dvoslivnim<br />
krovom. Pročelje je simetrično<br />
podijeljeno na dva lučna otvora s<br />
okulusom na sredini čela i nizom<br />
polukružnih slijepih arkadica<br />
pod strehom, što građevini<br />
daje neoromanička obilježja. U<br />
polovici je kućice trebala biti<br />
mrtvačnica, a u drugoj pasaž s<br />
ulazom u groblje.<br />
Čini se da je ova građevina<br />
ubrzo postala premala jer u lipnju<br />
1893. godine Plaček predlaže<br />
novi nacrt mrtvačnice, nešto<br />
većih dimenzija, pravokutnog tlocrta s tri prostora.<br />
Između dviju odarnica, za uobičajene smrtne slučajeve i<br />
one od zaraze pasaž je s vratnicama od kovanog željeza.<br />
Pročelje je neoklasicističko, tripartitno - između četiri<br />
korintska polustupa na visokim bazama bočni su zidovi<br />
ukrašeni horizontalnom vrpčastom rustikom, a središnji<br />
je prolaz pod polukružnim lukom. Cijelo je pročelje<br />
zaključeno dvojnim arhitravom, a središnji je dio<br />
naglašen povišenim zabatom.<br />
S vremenom je pokapanje na židovskom groblju<br />
prihvaćeno, a u južni su ogradni zid zazidane dvadeset<br />
dvije nadgrobne ploče prenesene s prvog židovskog<br />
groblja, terena Zenikovich iz Zagrada. Cijelo je groblje<br />
opasano željeznom ogradom, koja je poslije uklonjena i<br />
zamijenjena zidićem. Zbog progona Židova i iseljavanja<br />
nakon Drugog svjetskog rata, veći je dio grobova bez<br />
nasljednika i vlasnika pa ubrzano propada.<br />
Ideja o digitalnom groblju<br />
Novije grobljansko polje s 313 grobova postalo je 1993.<br />
godine spomen-groblje i zaštićeno spomen-područje.<br />
Iste godine obnavlja se mrtvačnica židovskog groblja na<br />
Kozali sredstvima Grada Rijeke.<br />
U novijoj je povijesti opet bilo nevolja jer je 1976.<br />
godine došlo do eksproprijacije židovskog groblja, koje<br />
je dano na uporabu i upravljanje Općini Rijeka odnosno<br />
Komunalnoj organizaciji<br />
udruženog rada “Parkovi i<br />
nasadi”, dok je starije grobljansko<br />
polje s 226 trebalo biti ustupljeno<br />
za javnu uporabu<br />
Uplatom uporabe tog polja<br />
za sljedećih trideset godina,<br />
Židovska općina ipak ga je<br />
uspjela zadržati.<br />
Vjerojatno razdoblje od 30<br />
godina izgledalo jako dugačko<br />
a vjerojatno se nekima činilo<br />
kao cijela vječnost, ali godinu<br />
po godinu i taj veliki period od<br />
30 godina i ugovor o trideset<br />
godina neprekopavanja je istekao.<br />
A to se dogodilo 2007. godine<br />
i židovsko groblje nakon 30<br />
godina mira i “blagostanja” opet<br />
se našlo u trenutačno velikom i<br />
naizgled nerješivom .problemu.<br />
Omladina je od starije generacije dobila zadatak da na<br />
svojim sastancima popiju čaj i raspravljaju o idejama<br />
odnosno o tome kako bi se pitanje židovskog groblja<br />
moglo riješiti. Rasprave i razgovori su trajali nekoliko<br />
mjeseci, a malo po malo rodila se ideja da se groblje,<br />
ako se već ne može spasiti od prekopavanja, to jest<br />
ekspropriacije (polje b je spašeno jer je stavljeno pod<br />
spomeničku baštinu a polje A nije ) da spasimo groblje<br />
barem virtualno - najmodernijim informacijskim i<br />
telekomunikacijskim tehnologijama. Ponudili smo<br />
upravnom odboru Židovske općine Rijeka našu ideju i<br />
većina u odboru se složila s nama da je to jedino moguće<br />
trenutno i privremeno rješenje - da se bar spase imena<br />
i svi povijesni podaci na groblju koji su dostupni. Nas<br />
nekoliko najstarijih omladinaca počeli smo pisati projekt<br />
da ga prijavimo na natječaj jedne britanske zaklade.<br />
Projekt je pisan tri puta dok nije napisan tako da smo s<br />
njime svi bili zadovoljni.<br />
Prvo sam prijavio projekt na natječaj za projekt<br />
“Incubator” u Stockholmu. U Švedskoj sam i radio na<br />
istom projektu i unio neka poboljšanja.<br />
Prije svega želio bih vam objasniti sam pojam<br />
“digitalno groblje”. Pretpostavljam da će vam ime naziva<br />
projekta izgledati apstraktno pa čak i nerealno.<br />
Naime, digitalno židovsko groblje nastaje upravo uz<br />
pomoć vrhunske informacijsko – telekomunikacijske<br />
44