02.01.2015 Views

br. 112 studeni / prosinac 2009. hešvan / kislev / tevet 5770.

br. 112 studeni / prosinac 2009. hešvan / kislev / tevet 5770.

br. 112 studeni / prosinac 2009. hešvan / kislev / tevet 5770.

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

su fotografi i snimatelji često bilježili život Sefarda<<strong>br</strong> />

i u drugim arapskim gradovima na Mediteranu. U<<strong>br</strong> />

to vrijeme još uvijek izgledaju zadovoljno, na zalazu<<strong>br</strong> />

Osmanskog Carstva kao da su se sve razlike iz<strong>br</strong>isale.<<strong>br</strong> />

Posebno su se dugo fotografi zadržali u Palestini<<strong>br</strong> />

i filmskom kamerom dokumentirali događaje i<<strong>br</strong> />

stanovništvo tada potpuno orijentalne zemlje s malim<<strong>br</strong> />

<strong>br</strong>ojem europskih Židova. Na filmskoj traci ostao<<strong>br</strong> />

je zabilježen veliki događaj kad je lord Balfour na<<strong>br</strong> />

otvaranju He<strong>br</strong>ejskog sveučilišta u Jeruzalemu održao<<strong>br</strong> />

pozdravni govor. No, istovremeno kada i lord Balfour,<<strong>br</strong> />

po Palestini putuje francuski kardinal kao papski nuncij<<strong>br</strong> />

koji je zabilježen na filmskoj traci kako harangira protiv<<strong>br</strong> />

stvaranje židovske države u razgovorima s palestinskim<<strong>br</strong> />

vjerskim poglavarima.<<strong>br</strong> />

Humanistički vrt<<strong>br</strong> />

U vrtu uz obalu Seine Kahn je realizirao svoj san o<<strong>br</strong> />

skladu među ljudima stvaranjem različitih krajolika<<strong>br</strong> />

koji evociraju različitost planete. Svoj je vrt Kahn<<strong>br</strong> />

zamislio i ostvario kao san o miru među ljudima<<strong>br</strong> />

mješavinom kontrastnih tema koje se harmonično<<strong>br</strong> />

isprepliću ili dotiču. Oko njegove kuće je plava šuma<<strong>br</strong> />

iza koje je močvara a iza nje zlatna šuma koja graniči<<strong>br</strong> />

s prerijom. Sve to se prelijeva u jesenski bogatoj paleti<<strong>br</strong> />

boja. Plavetnilo sre<strong>br</strong>nih borova, žutilo jesenjih <strong>br</strong>eza<<strong>br</strong> />

i crvenilo japanskih topola. Zatim je tu crnogorična<<strong>br</strong> />

šuma, onakva kakve rastu u planinskom predjelu<<strong>br</strong> />

pokrajine Vosges u kojoj je Kahn proveo djetinjstvo.<<strong>br</strong> />

Na tu se šumu nastavlja elegantni engleski vrt sa<<strong>br</strong> />

slikovitim paviljonima. No japanski vrt s bistrim<<strong>br</strong> />

potocima i crvenim elegantnim mostićima, skulpturama<<strong>br</strong> />

i pagodama i japanskim selom najbolje odražava<<strong>br</strong> />

oduševljenje Alberta Kahna tom dalekom kulturom.<<strong>br</strong> />

Tu je i francuski formalni vrt, voćnjak i ružičnjak. U<<strong>br</strong> />

jesen kad sam posjetila vrt, očaralo me bogatstvo boja,<<strong>br</strong> />

raslinja, potoka, slikovitih mostova i pagoda i apsolutni<<strong>br</strong> />

mir koji tu caruje. Zamislila sam kako Kahn kroz<<strong>br</strong> />

prozor svoje kuće promatra posjetitelje vrta i drago mu<<strong>br</strong> />

je da ga se sjećamo.<<strong>br</strong> />

Godine 1929. zbog velike burzovne krize Kahn<<strong>br</strong> />

počinje gubiti na burzi da bi 1931. godine Banka<<strong>br</strong> />

Kahn morala proglasiti bankrot. Njegov vrt i kuću<<strong>br</strong> />

tada plijene lokalne vlasti departmana Haut-de-Seine<<strong>br</strong> />

no ipak Albertu Kahnu bude dopušteno da ostane u<<strong>br</strong> />

kući doživotno. Godine 1937. lokalne vlasti otvaraju<<strong>br</strong> />

vrt mira za javnost. Godine 1940. , razočaran razvojem<<strong>br</strong> />

političkih događaja i još jednim europskim ratom, Kahn<<strong>br</strong> />

umire u svojoj kući u 80-toj godini. No blaga smrt je<<strong>br</strong> />

stigla pravovremeno poštedjevši ga mnogih poniženja,<<strong>br</strong> />

zlostavljanja i kao Židova sigurne deportacije i smrti u<<strong>br</strong> />

užasnim prilikama.<<strong>br</strong> />

U okupiranoj Francuskoj njegovu je kuću zaposjela<<strong>br</strong> />

njemačka vojska u kojoj su ostali do oslobođenja Pariza.<<strong>br</strong> />

No, kao nekim čudom, cijela Arhiva planete ostala je<<strong>br</strong> />

netaknuta. Kako je kuća bila u vlasništvu Departmana<<strong>br</strong> />

Haute -de- Seine (nalazi se na zadnjoj stanici pariške<<strong>br</strong> />

linije metroa Boulogne- Billancourt, tik do mosta i<<strong>br</strong> />

istoimene stanice metroa Pont de St Cloud ) prošlo<<strong>br</strong> />

je skoro 30 godina od Kahnove smrti da bi iz lokalne<<strong>br</strong> />

uprave odlučili ozbiljno se baviti sređivanjem Arhive<<strong>br</strong> />

planete<<strong>br</strong> />

Sedamdesetih godina kad su otvorili Arhivu pokazalo<<strong>br</strong> />

se da imaju u rukama neprocjenjivo blago, svijet s<<strong>br</strong> />

početka stoljeća slikan u boji, dokumentiran crno<<strong>br</strong> />

bijelim nijemim filmovima i fotografijama. Osnovni<<strong>br</strong> />

fond Arhive planete sadrži 72 000 autokrom ploča,<<strong>br</strong> />

najveća takva kolekcija u svijetu. Autokrom je bio<<strong>br</strong> />

prvi industrijski postupak fotografiranja u boji i<<strong>br</strong> />

sastojao se od staklene ploče s ugrađenim filtrom od<<strong>br</strong> />

tri osnovne boje od granula krumpirovih pahuljica<<strong>br</strong> />

obojenih zeleno, ljubičasto i narančasto i jedne crnobijele<<strong>br</strong> />

emulzije. Taj sistem otkriće je <strong>br</strong>aće Lumiere koji<<strong>br</strong> />

su ga industrijski počeli proizvoditi od 1907. godine .<<strong>br</strong> />

Stimuliran tim postupkom već 1908./9. Kahn započinje<<strong>br</strong> />

stvaranje Arhive planete i šalje svoje fotografe, njih<<strong>br</strong> />

200 u pedesetak zemalja sa zadaćom fotografskog<<strong>br</strong> />

dokumentiranja tradicionalnih običaja i rituala, koji su<<strong>br</strong> />

na putu izumiranja u raznim dijelovima svijeta. Kahnovi<<strong>br</strong> />

fotografi i snimatelji osim fotografskog materijala snimili<<strong>br</strong> />

su u 20 godina djelovanja udruge Arhiv planete i oko<<strong>br</strong> />

100 sati 35mm crno-bijelog filma tako da se filmski<<strong>br</strong> />

arhiv uglavnom sastoji od nemontiranih filmskih traka i<<strong>br</strong> />

nešto montiranih filmova iz Kahnova vremena.<<strong>br</strong> />

Daljnje informacije o muzeju može se potražiti na<<strong>br</strong> />

www.hauts-deseine.net ili www.vallee-culture.fr<<strong>br</strong> />

Vesna Domany Hardy<<strong>br</strong> />

42

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!