br. 112 studeni / prosinac 2009. hešvan / kislev / tevet 5770.
br. 112 studeni / prosinac 2009. hešvan / kislev / tevet 5770.
br. 112 studeni / prosinac 2009. hešvan / kislev / tevet 5770.
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
su fotografi i snimatelji često bilježili život Sefarda<<strong>br</strong> />
i u drugim arapskim gradovima na Mediteranu. U<<strong>br</strong> />
to vrijeme još uvijek izgledaju zadovoljno, na zalazu<<strong>br</strong> />
Osmanskog Carstva kao da su se sve razlike iz<strong>br</strong>isale.<<strong>br</strong> />
Posebno su se dugo fotografi zadržali u Palestini<<strong>br</strong> />
i filmskom kamerom dokumentirali događaje i<<strong>br</strong> />
stanovništvo tada potpuno orijentalne zemlje s malim<<strong>br</strong> />
<strong>br</strong>ojem europskih Židova. Na filmskoj traci ostao<<strong>br</strong> />
je zabilježen veliki događaj kad je lord Balfour na<<strong>br</strong> />
otvaranju He<strong>br</strong>ejskog sveučilišta u Jeruzalemu održao<<strong>br</strong> />
pozdravni govor. No, istovremeno kada i lord Balfour,<<strong>br</strong> />
po Palestini putuje francuski kardinal kao papski nuncij<<strong>br</strong> />
koji je zabilježen na filmskoj traci kako harangira protiv<<strong>br</strong> />
stvaranje židovske države u razgovorima s palestinskim<<strong>br</strong> />
vjerskim poglavarima.<<strong>br</strong> />
Humanistički vrt<<strong>br</strong> />
U vrtu uz obalu Seine Kahn je realizirao svoj san o<<strong>br</strong> />
skladu među ljudima stvaranjem različitih krajolika<<strong>br</strong> />
koji evociraju različitost planete. Svoj je vrt Kahn<<strong>br</strong> />
zamislio i ostvario kao san o miru među ljudima<<strong>br</strong> />
mješavinom kontrastnih tema koje se harmonično<<strong>br</strong> />
isprepliću ili dotiču. Oko njegove kuće je plava šuma<<strong>br</strong> />
iza koje je močvara a iza nje zlatna šuma koja graniči<<strong>br</strong> />
s prerijom. Sve to se prelijeva u jesenski bogatoj paleti<<strong>br</strong> />
boja. Plavetnilo sre<strong>br</strong>nih borova, žutilo jesenjih <strong>br</strong>eza<<strong>br</strong> />
i crvenilo japanskih topola. Zatim je tu crnogorična<<strong>br</strong> />
šuma, onakva kakve rastu u planinskom predjelu<<strong>br</strong> />
pokrajine Vosges u kojoj je Kahn proveo djetinjstvo.<<strong>br</strong> />
Na tu se šumu nastavlja elegantni engleski vrt sa<<strong>br</strong> />
slikovitim paviljonima. No japanski vrt s bistrim<<strong>br</strong> />
potocima i crvenim elegantnim mostićima, skulpturama<<strong>br</strong> />
i pagodama i japanskim selom najbolje odražava<<strong>br</strong> />
oduševljenje Alberta Kahna tom dalekom kulturom.<<strong>br</strong> />
Tu je i francuski formalni vrt, voćnjak i ružičnjak. U<<strong>br</strong> />
jesen kad sam posjetila vrt, očaralo me bogatstvo boja,<<strong>br</strong> />
raslinja, potoka, slikovitih mostova i pagoda i apsolutni<<strong>br</strong> />
mir koji tu caruje. Zamislila sam kako Kahn kroz<<strong>br</strong> />
prozor svoje kuće promatra posjetitelje vrta i drago mu<<strong>br</strong> />
je da ga se sjećamo.<<strong>br</strong> />
Godine 1929. zbog velike burzovne krize Kahn<<strong>br</strong> />
počinje gubiti na burzi da bi 1931. godine Banka<<strong>br</strong> />
Kahn morala proglasiti bankrot. Njegov vrt i kuću<<strong>br</strong> />
tada plijene lokalne vlasti departmana Haut-de-Seine<<strong>br</strong> />
no ipak Albertu Kahnu bude dopušteno da ostane u<<strong>br</strong> />
kući doživotno. Godine 1937. lokalne vlasti otvaraju<<strong>br</strong> />
vrt mira za javnost. Godine 1940. , razočaran razvojem<<strong>br</strong> />
političkih događaja i još jednim europskim ratom, Kahn<<strong>br</strong> />
umire u svojoj kući u 80-toj godini. No blaga smrt je<<strong>br</strong> />
stigla pravovremeno poštedjevši ga mnogih poniženja,<<strong>br</strong> />
zlostavljanja i kao Židova sigurne deportacije i smrti u<<strong>br</strong> />
užasnim prilikama.<<strong>br</strong> />
U okupiranoj Francuskoj njegovu je kuću zaposjela<<strong>br</strong> />
njemačka vojska u kojoj su ostali do oslobođenja Pariza.<<strong>br</strong> />
No, kao nekim čudom, cijela Arhiva planete ostala je<<strong>br</strong> />
netaknuta. Kako je kuća bila u vlasništvu Departmana<<strong>br</strong> />
Haute -de- Seine (nalazi se na zadnjoj stanici pariške<<strong>br</strong> />
linije metroa Boulogne- Billancourt, tik do mosta i<<strong>br</strong> />
istoimene stanice metroa Pont de St Cloud ) prošlo<<strong>br</strong> />
je skoro 30 godina od Kahnove smrti da bi iz lokalne<<strong>br</strong> />
uprave odlučili ozbiljno se baviti sređivanjem Arhive<<strong>br</strong> />
planete<<strong>br</strong> />
Sedamdesetih godina kad su otvorili Arhivu pokazalo<<strong>br</strong> />
se da imaju u rukama neprocjenjivo blago, svijet s<<strong>br</strong> />
početka stoljeća slikan u boji, dokumentiran crno<<strong>br</strong> />
bijelim nijemim filmovima i fotografijama. Osnovni<<strong>br</strong> />
fond Arhive planete sadrži 72 000 autokrom ploča,<<strong>br</strong> />
najveća takva kolekcija u svijetu. Autokrom je bio<<strong>br</strong> />
prvi industrijski postupak fotografiranja u boji i<<strong>br</strong> />
sastojao se od staklene ploče s ugrađenim filtrom od<<strong>br</strong> />
tri osnovne boje od granula krumpirovih pahuljica<<strong>br</strong> />
obojenih zeleno, ljubičasto i narančasto i jedne crnobijele<<strong>br</strong> />
emulzije. Taj sistem otkriće je <strong>br</strong>aće Lumiere koji<<strong>br</strong> />
su ga industrijski počeli proizvoditi od 1907. godine .<<strong>br</strong> />
Stimuliran tim postupkom već 1908./9. Kahn započinje<<strong>br</strong> />
stvaranje Arhive planete i šalje svoje fotografe, njih<<strong>br</strong> />
200 u pedesetak zemalja sa zadaćom fotografskog<<strong>br</strong> />
dokumentiranja tradicionalnih običaja i rituala, koji su<<strong>br</strong> />
na putu izumiranja u raznim dijelovima svijeta. Kahnovi<<strong>br</strong> />
fotografi i snimatelji osim fotografskog materijala snimili<<strong>br</strong> />
su u 20 godina djelovanja udruge Arhiv planete i oko<<strong>br</strong> />
100 sati 35mm crno-bijelog filma tako da se filmski<<strong>br</strong> />
arhiv uglavnom sastoji od nemontiranih filmskih traka i<<strong>br</strong> />
nešto montiranih filmova iz Kahnova vremena.<<strong>br</strong> />
Daljnje informacije o muzeju može se potražiti na<<strong>br</strong> />
www.hauts-deseine.net ili www.vallee-culture.fr<<strong>br</strong> />
Vesna Domany Hardy<<strong>br</strong> />
42