br. 112 studeni / prosinac 2009. hešvan / kislev / tevet 5770.

Povjesničarka umjetnosti Branka Hlevnjak održala je sredinom studenoga u organizaciji Kulturnog<br />
društva Miroslav Šalom Freiberger u ŽOZ-u predavanje «Grafički dizajn Alfreda Pala» u povodu<br />
retrospektive našeg velikog umjetnika u Muzeju za umjetnost i obrt.<br />
KLJUČEVI ZA OTKLJUČAVANJE OPUSA ALFREDA PALA<br />
U uvodnoj riječi Živko Gruden osvrnuo se na izložbu<br />
u Muzeju za umjetnost i obrt koja je naišla na izuzetno<br />
veliki odaziv posjetitelja i medija..<br />
Izložba na kojoj je predstavljen grafički dizajn Alfreda<br />
Pala „izuzetno je velika izložba, retrospektiva samo<br />
grafičkog dizajna, a ne cijelog opusa, svih segmenata i<br />
vrsta Palova rada“, kazala je Branka Hlevnjak.<br />
Osmišljavajući izložbu Pal je iskoristio novu<br />
mogućnost i istaknuo dva pogleda: jedna dvorana<br />
(„desno u tami“) bila je posvećena politici, a druga<br />
(„lijevo osvijetljena“) kulturi u kojoj je Pal sudjelovao.<br />
Na predavanju u ŽOZ-u gospođa Hlevnjak odlučila<br />
je ispraviti nepravdu i govoriti o Palovu slikarstvu,<br />
ilustraciji i karikaturi. Osvrnuvši se na lijevu dvoranu<br />
na izložbi (u kojoj su bile izložene knjige i plakati)<br />
ukazala je na prividnu kontradiktornost – ono što<br />
je novo, avangarda, što razvija novi senzibilitet je<br />
vremenski određeno. Ono što traje potvrđuje se da je<br />
ne samo nastalo kao avangarda nego i traje i ostaje kao<br />
vrijednost, istaknula je.<br />
Grafički dizajner, nastavila je, se zapravo nalazi između<br />
naručitelja, čija je knjiga ili predstava, i onog koji treba<br />
saslušati želje, narudžbe i naći modus kako izraziti sebe.<br />
ALFRED PAL<br />
Slikar i grafički dizajner Alfred Pal rođen je 1920. godine<br />
u Beču. Osnovnu školu polazio je u Krakowu i Beču, a<br />
gimnaziju u Vukovaru gdje je maturirao 1940. godine.<br />
Upisao se na studij arhitekture u Beogradu, ali zbog<br />
proglasa „numerus clausus“ nije primljen. Vrijeme Drugog<br />
svjetskog rata proveo je u bijegu i u talijanskim logorima u<br />
Kraljevici i na Rabu (1942. - 1943.).<br />
Nakon kapitulacija Italije postao je borac NOB-a.<br />
Sudjelovao je na kongresu Kulturnih radnika Hrvatske u<br />
Topuskom u svibnju 1944. godine. Kao karikaturist bio je<br />
član ratne redakcije „Vjesnika“ ZAVNOH-a (1944. - 1945.)<br />
te tehnički urednik „Ilustriranog vjesnika“ (1945. - 1947.) i<br />
jedan je od osnivača (1945.) i urednika „Kerempuha“ (1947.<br />
- 1949.). U dva navrata bio je zatočenik zloglasnoga Golog<br />
otoka.<br />
Moćne i hrabre naslovnice<br />
Branka Hlevnjak je rad Alfreda Pala objasnila kroz<br />
sedam ključeva. U prvom ključu treba naglasiti da<br />
je Pal bio u situaciji da komentira važne političke<br />
promjene. Kao primjer navodi „Veliko oko“, impresivnu<br />
i moćnu naslovnicu na Holjevčevoj knjizi „Hrvati izvan<br />
domovine“. U Pavletićevoj „Zlatnoj knjizi hrvatskog<br />
pjesništva“ Pal na naslovnicu stavlja hrvatski grb bez<br />
socijalističkih obilježja. Objasnio je da je skinuo grb<br />
iz 1527. godine kada je na Saboru u Cetinu izabran<br />
Ferdinand I. za kralja hrvatskog naroda.<br />
U drugom ključu Branka Hlevnjak značajnim smatra<br />
činjenicu da je Pal knjigama prilazio kao koautor. U<br />
monografiji o Taveliću pokazuje vrijednosti koje su<br />
dubinske i Hlevnjak naglašava cjeloviti virtualno taktilni<br />
doživljaj knjige. U knjizi „Sutjeska“ pokazao je najveći<br />
raspon i dobio najvišu godišnju nagradu „Vladimir<br />
Nazor“.<br />
Treći ključ se odnosi na najavu postmoderne, najavu<br />
ZGRAF-a, stvaranje najveće međunarodne priredbe<br />
grafičkog dizajna i oblikovanja.<br />
Alfred Pal se 1964. godine učlanio u ULUPUH i<br />
Potom se bavio raznim poslovima: aranžiranjem izloga,<br />
prevođenjem i grafičkim dizajnom. Od 1970. do 1984.<br />
godine bio je likovni urednik u Nakladnom zavodu<br />
matice Hrvatske, a od 1985. godine je slobodni umjetnik.<br />
Samostalno je izlagao u Zagrebu, Vukovaru, Rijeci,<br />
Karlovcu, Dubrovniku, Hvaru, Sarajevu, Tuzli, Mostaru i<br />
drugdje.<br />
Dobitnik je Nagrade „Vladimir Nazor“ za grafiku 1974.<br />
godine. Inicijator je i osnivač ZGRAF-a (1975.) i likovne<br />
galerije „Milan i Ivo Steiner“ u Židovskoj općini Zagreb<br />
(1993./1994.)<br />
O Alfredu Palu su snimljeni kratki dokumentarni filmovi<br />
„Sudbine“ i „The Painter“ (1987.) te „Goli otok“ (1994.)<br />
režisera Bogdana Žižića te „Jedna priča iz Vukovara“<br />
(2001.), također u režiji Bogdana Žižića.<br />
hakolהקול<br />
15