nego u jednoj urbanoj cjelini u gradovimai slično. Onda imate ilustracijutoga svega i zašto je to tako, zaštose kod Srba sa bivših ratnih prostoraprijatelji više nalaze unutar skupinenego kod Srba izvan bivših ratnih prostora,a još daleko više opet u odnosuna ostale ove analizirane nacionalneskupine.Dalje, osim ankete radio sam intervjue.Spomenut ću ukratko tri u različitimvremenskim razdobljima. Prvije vezan uz onu moju prvu anketu jersam pored ankete radio intervju saaktivistima humanitarnih organizacijai dužnosnicima ustanova za zbrinjavanjeizbjeglica i raseljenih osoba.Najkraće, tu sad vidite više oficijelnustranu priče. Tamo vam govore nekisrednji akteri rata, ovdje govore ovikoji već ispred države nešto trebajupromatrati ili ispred udruga. Naravnoda se tu već priče malo razlikuju u odnosuna one.100Ako mogu ovdje na primjeru kod smještaja,manje primjedbe su iznosili onina selu, više primjedbi su iznosili onikoji su manje obrazovani i žene. To sutako neka ovako zapažanja kod tog prvogintervjua. Drugi sam radio ‘99. spovratnicima Hrvatima, povratnicimaSrbima i useljenicima. I sad tu recimoimate u tim intervjuima tri skupine.Ono što je zanimljivo je da postojianimozitet između svih njih, dakle nesamo na relaciji Hrvati – Srbi, nego narelaciji domicilno hrvatsko stanovništvoi ovo useljeno iz Bosne. Taj animozitetnije te razine kao Hrvati – Srbi,ali je isto tako dosta prisutan. Oni njihsmatraju kao drugačije mentalitetski,samo idu po humanitarnu pomoć itako dalje naravno. Sociološki gledano,imate oskudne resurse gdje svinemaju dovoljno, a onda naravno lakoje iz toga izvući kao oni dobivaju više,na osnovu toga su netrpeljivosti, trvenjai slično. Bitno je zapaziti da nisuuvijek, kako bih rekao, konflikti nisuuvijek samo na toj nacionalnoj razini,nego su i na ovoj zavičajnoj, recimo totako. Regionalnoj. Tko je više domaći,naravno. Hrvati u Dragaliću i Bogićevicimase smatraju domaći, to je njihovo,njihova je država, a ovi su, iakosu dobili državljanstvo, ipak tu stigli,ne bi trebali imati ista prava. To se gotovone kaže tako do kraja, ali otprilikeje to to.Još jedan intervju koji je meni posebnobio zanimljiv, to je Druga srednjaškola Vukovar gdje smo zapravo radilianketu, pa sam jedan brzi intervju, onnije možda metodološki kad bi se jačegledalo, baš ne zadovoljava sve metodološkekriterije. Imali smo svega nekolikoučenika s jedne i druge strane,ali meni je bila važna za ilustraciju.Uzeo sam Hrvate i Srbe učenike Drugesrednje škole. Evo ja ću ukratko,možda će biti zanimljivo bar nešto izovoga, da vas puno ne zamaram, ali...„Usporedite kontekst starijih Hrvata iSrba međusobno sa komuniciranjemvaših vršnjaka hrvatske i srpske nacionalnosti,što zapažate?“ Htio samvidjeti ima li tu razlike u kontaktimaPRAVNI STATUS ŽRTVE U ORUŽANIM SUKOBIMA –LJUDSKI GUBICI U RATOVIMA U BIVŠOJ JUGOSLAVIJI
starijih. Ovo je 2004. godina, samo dase može pratiti, i učenici u školi.Inače samo da kažem ovo, isto jednadigresija, možda pojašnjava stvar. Onisu pokušali najprije da s tim učenicimaidu u istu smjenu, Hrvati i Srbi.Međutim, nije išlo. Bilo je to ono neposrednoposlijeratno razdoblje. Biloje došlo do konflikta, dobacivanja,mnogih problema, onda su ih razdvojilipo smjenama. Do podne su išliHrvati, poslijepodne Srbi, ako imamdobre informacije. Mislim da je jošuvijek i sada tako, nisam sto posto, alievo klimaju glavom, znači da je.ZAGREB, 25.11.2010.Evo odgovora na ovo pitanje učenik,drugi razred, Hrvat, kaže: „Starijislabije kontaktiraju. To je zbog rata iratnih sjećanja. Sve je ovdje jako zategnutoi opterećeno ratom. Mi mlađismo više u kontaktu. Uglavnom senalazimo u gradu. Neki stariji ljudisu zadržali prijašnje kontakte i razgovarajumeđusobno. To je posebnoprisutno tamo gdje ima mješovitihbrakova. Roditelji utječu na djecu injihove kontakte i kažu im kako da seponašaju.“ Ili ovo, još jedan učenikHrvat pa ću uzeti dva učenika Srbinada vidimo malo tu možda razliku.Učenik Hrvat, drugi razred: „Ratnadogađanja su vrlo svježa i to je opterećenjeza sve. Sve opet zavisi od osobedo osobe. Neki su sadržali neke prijašnjeveze, ali je takvih malih. Kodmlađih zna biti sukoba, ne baš često,ali se jednom godišnje dogodi u našimkrugovima da se posvađamo i potučemo.Dođu radikalniji s obadvije stranepa psuju, pjevaju pjesme iz rata i ondase sukobe.“Ili evo dva učenika Srbina. „Ja mislimda su moji roditelji bolji sa njima negoja sa Hrvatima. Mlađi su naučili lošenavike u porodici i svojoj životnoj okolini,dosta je toga zatrovano, atmosferaje teška. Najviše me nervira klima ukojoj oni od tri godine viču Srbine islična dobacivanja. Mladi su zatrovanipričama starijih.“ I još jedan učenikSrbin, treći razred: „Više kontakataimaju stariji, mlađi nemaju puno kontakata,slabo se druže i razgovaraju.Dobacuju nam: ‘Gde ste Srbi?’ Vičunam četnici. U kafićima se tučemo snjima. U školi nema tučnjave. Kontrolaje veća, ali smo razdvojeni.“ I sadnabraja, kaže: „Hrvatski kafić je Koladis,puštaju se narodnjaci u kafiću,u Tri ruže nema nijednog Hrvata, ukafićima Bleki i Ferrari je miješano.Dolaze jedni i drugi.“ Zanimljivo salokalnog terena.Još bih rekao jednu metodu koju samkoristio u ovoj anketi iz 2004., a tosu etnografski zapisi. Vidio sam dajednostavno, dok ljudi odgovaraju napitanja iz ankete, oni idu i sa jednomsvojom pričom koja ide izvan okviraankete, ali je vrlo zanimljiva. To supriče o njihovim susjedima, o problemima.Zapisao sam to na poleđinuankete i kasnije to zgodno, po momsudu, za interpretaciju u tom smislušto daje onu jednu neposrednu, iskustvenupriču tih ljudi koja nije sadr-101
- Page 3 and 4:
Ova publikacija sadrži transkripte
- Page 5 and 6:
IMPRESSUMNakladnik:Documenta - Cent
- Page 7 and 8:
ate o javnim politikama koje potič
- Page 9:
cija i institucija koje radi na sli
- Page 13 and 14:
Vesna Teršelič:Svima želim dobar
- Page 15 and 16:
sku obvezu baviti se žrtvama i str
- Page 17 and 18:
avimo. Dakle, ja sam dr.sc. Josip J
- Page 19:
višestruko veći. Naime, sva moja
- Page 22 and 23:
agresije - zapravo pridonose potpun
- Page 24 and 25:
nima bez obzira tko ih je počinio
- Page 26 and 27:
napraviti. Nužna je u tome suradnj
- Page 28 and 29:
šće nesređeni, nepotpuni (pola j
- Page 31 and 32:
iz udruga možemo pomoći s nekiman
- Page 33 and 34:
le poneke bivše žrtve. Vi se zasi
- Page 35 and 36:
već gospođi Vesni neki dan spomen
- Page 37 and 38:
Nije više ono vrijeme kada se čin
- Page 39 and 40:
će i bude, predati odgovarajućoj
- Page 41 and 42:
Ivan Pandža:Hoćemo li svi to dobi
- Page 43 and 44:
popis poginulih u Domovinskom ratui
- Page 45 and 46:
stani svi ljudi koji su se borili n
- Page 47 and 48:
Zoran Pusić:Ipak, mnoga će pitanj
- Page 49 and 50:
neprotuslovnih zbivanja. To se laga
- Page 51 and 52: (porukom, pismom...) o svakome pogi
- Page 53 and 54: nije mjesto za to, ali ja ću je ip
- Page 55 and 56: u istim listovima, i to u razmaku o
- Page 57 and 58: vojsci na veoma odgovornim dužnost
- Page 59 and 60: ez interpretacije. To, naravno, nez
- Page 61 and 62: jamnih recepcija u sklopu integraci
- Page 63 and 64: Josip Jurčević:Napomenuo bih još
- Page 65: ZAKLJUČCI SOKRUGLOG STOLAZaključe
- Page 69 and 70: STRUČNO SAVJETOVANJE O PRAVNOMSTAT
- Page 71 and 72: • Predrag MiletićFond za humanit
- Page 73 and 74: Vesna Teršelič:Hvala, Igore. Dobr
- Page 75 and 76: mjesta u Republici Hrvatskoj, a tom
- Page 77 and 78: nom poslu radi možda najbolje govo
- Page 79 and 80: završavamo. Neizmjerno je važan t
- Page 81 and 82: prostore, ili obitelji stradalih vi
- Page 83 and 84: ovakav naziv popisa ljudskih gubita
- Page 85 and 86: na kojoj je učestvovalo preko tri
- Page 87 and 88: e i organizacije Liječnici za ljud
- Page 89 and 90: Kada smo usporedili sve te popise,r
- Page 91 and 92: naravno da će svi sudovi prepoznat
- Page 93 and 94: Srbije protiv Hrvatske, odlučeno j
- Page 95 and 96: lost nije dostupno, obrazovanje, za
- Page 97 and 98: statak podataka o stradanjima borac
- Page 99 and 100: svoje zanimanje, svoju plaću, sad
- Page 101: ističu da su ih susjedi druge naci
- Page 105 and 106: Čekam onoga što mi je zapalio ku
- Page 107 and 108: na Vasiljević. Ja sam s Pravnog fa
- Page 109 and 110: ne bih sad sve nabrajala, vjerujem
- Page 111 and 112: knjiga Kako pravo služi u ratu u d
- Page 113 and 114: stojeće ugovorno pravo i proširil
- Page 115 and 116: djela na potpuno jednak način kao
- Page 117 and 118: govarati sa ljudima i prikupljati n
- Page 119 and 120: Pravo na naknadu štete, tu mislim
- Page 121 and 122: značajnih, relevantnih ugovora i k
- Page 123 and 124: koji način se prikriva njegov iden
- Page 125 and 126: ti i sprovoditi odluke Međunarodno
- Page 127 and 128: što je to zaštićeno pravo? To je
- Page 129 and 130: lji u zapadnoj krajini BiH su bili
- Page 131 and 132: a tijekom 2000. To je pravilnik 206
- Page 133 and 134: fikacijom dela protiv čovečnosti.
- Page 135 and 136: ZAGREB, 25.11.2010.mala apelacija.
- Page 137 and 138: potrebe da argumentum e contrarioiz
- Page 139 and 140: ćenja organizma, može se podnijet
- Page 141 and 142: ima reperkusije na to koja prava to
- Page 143 and 144: To su potkrepljivali time što čla
- Page 145 and 146: Ja ću predstaviti još jednu dilem
- Page 147 and 148: tički su bili kao civilne osobe i
- Page 149 and 150: ‘95. je započeo početkom 2009.
- Page 151 and 152: li je netko ubijen nogama, rukama i
- Page 153 and 154:
acija bila u smislu određivanja tk
- Page 155 and 156:
da li možemo smatrati da je, odnos
- Page 157 and 158:
oštećenika nije presudan, nije uv
- Page 159 and 160:
Bogdan Ivanišević:I ja bih još s
- Page 161 and 162:
onaj način na koji osoba ispriča.
- Page 163 and 164:
žrtve, to može biti deset, to mo
- Page 165 and 166:
mo sudskih presuda uopće, a koliko
- Page 167 and 168:
taktu kako bismo nastavili ozbiljan
- Page 169 and 170:
Bekim Blakaj:Pa nama koji radimo do
- Page 171 and 172:
POZIVPozivamo sve građane/ke koji/
- Page 173 and 174:
Status u vrijeme događaja:Pripadni
- Page 175 and 176:
Mjesto pronalaska tijela:Općina i
- Page 177 and 178:
Documenta je organizacija za ljudsk