onda krene nabrajanje, napravi to, toi to. Prema tome onaj tren kad vi ukazneni zakon uvedete odredbu kojakaže „tko protivno propisa međunarodnogprava...“, cjelokupni korpusprava koji se stvara na međunarodnojrazini vi ste zapravo usisali u svoje nacionalnopravo.I zato kažem da je suditi za ratne zločinemeđu najtežim stvarima za našesuce jer to zahtijeva ne samo poznavanjedomaćeg zakonodavstva nego zahtijevai poznavanje cjelokupnog međunarodnogprava. I u trenutku kadsmo pisali naš kazneni zakon, to je jošonaj kazneni zakon iz bivše Jugoslavijenegdje ‘51. godine, po prilici čini mise, i gdje smo naročito pod utjecajemtada profesora Zlatarića, koji je biovrlo poznat u međunarodnim krugovimai zapravo je bio jedan od sudionikakoji je stvarao Ženevsku konvenciju,i kad vi pogledate što je u bivšoj Jugoslavijiušlo iz Ženevskih konvencijau naše kazneno zakonodavstvo, ondaćete vidjeti da je najviše od svih državana svijetu, ako idete gledati kaznenezakone, toga ušlo u kazneno zakonodavstvoJugoslavije. I zato kad su sete strašne stvari na našim prostorimadesile i kad je bio osnovan ICTY, ondasu oni rekli: „Joj, super!“ Mislim,ako gledamo nacionalno zakonodavstvo,nema kršenja načela zakonitosti,nema kršenja ničeg jer oni su tako tolijepo imali propisno unutra, puno boljenego što mi imamo na međunarodnojrazini.112A zašto? Jer kad gledate ovo o čemuste vi pričali na međunarodnoj razini ikad govorimo što se treba kao kaznenodjelo goniti, onda Ženevske konvencijekažu to su zločin protiv ranjenika,zločin protiv civila, i četiri ratna zločina,i tu u principu oni staju. Ženevskekonvencije kažu postoje i definiraju uodređenim člancima neke druge stvari,ali to se državama ostavlja na slobodu,i kaže se da to može biti kaznenodjelo, to može biti prekršaj u krajnjojliniji, to može biti ništa. A mi kad smoto čitali i radili, mi smo sve te stvariu našem kaznenom zakonodavstvupropisali kao kaznena djela tako da nakraju imate strašna preklapanja i ponekadvam je nešto proglašeno ratnimzločinom, a istovremeno vam je i nekodrugo kazneno djelo pa vam se čovjekmože naći u zabuni oko toga.Mi sad radimo na novom kaznenomzakonu. I novi kazneni zakon, vodimcijelu tu radnu skupinu, ali inače samzadužena da radim na toj glavi posebno,i ono gdje vidim da ćemo ići ubudućnosti će biti da ćemo zadržatinaravno ova kaznena djela: genocid,ratni zločin i tako dalje, ali ćemo pročistitikazneni zakon od svih ovih natruhakoje u konačnici mogu stvaratizabunu. Pitanje je jedino kad se radio onoj konvenciji protiv kulturnih dobara,to je vjerojatno jedno zasebno,usko postavljeno, kazneno djelo kojemora postojati i uz ratne zločine. Dakle,blanketna norma i sve ide unutra.Znači, način tko se definira žrtvom,tko se definira objektom kaznenogPRAVNI STATUS ŽRTVE U ORUŽANIM SUKOBIMA –LJUDSKI GUBICI U RATOVIMA U BIVŠOJ JUGOSLAVIJI
djela na potpuno jednak način kaošto se to definira i u međunarodnompravu.A gdje onda nastaje problem? Problemnastaje tu da se danas upravozbog stvari koje su se desile na našempodručju, zbog stvari koje su desile uRuandi i kad se pokrenulo ovo međunarodnosudovanje pa je nastao i čitavniz drugih sudova za druga područja,ovo međunarodno pravo, humanitarnopravo počelo se nevjerojatno strelovitombrzinom razvijati. I često putakad gledate pred ICTY, ja sam jednovrijeme radila pred ICTY, na nekakvomslučaju, nekakvih pet godina poprilici, i puno briefova napisala. Velikidio tih briefova smo temelji na načeluzakonitosti, a načelo zakonitosti se umeđunarodnom svijetu shvaća čestoputa različito i puno manje kruto negošto ga mi shvaćamo u nacionalnim zakonodavstvima.Znači nešto što vamnekad u nacionalnom zakonodavstvusa aspekta načela zakonitosti ne biprošlo, na međunarodnom tijelu vamprolazi jer ga puno elastičnije shvaćaju,pa onda to postavlja pitanje trebamoli mi početi u našem nacionalnomzakonodavstvu elastičnije shvaćati načelozakonitosti od onog devetnaestostoljetnogkoncepta koji postoji?E sad ajmo gledati na koji način suodređene stvari definirane. Puno jestvari koje su se dešavale na prostorubivše Jugoslavije. Ako čitate Ženevskukonvenciju iz tog vremena, ako čitateobičajno pravo iz tog vremena, akoZAGREB, 25.11.2010.čitate sudsku praksu iz tog vremena,to zapravo ne postoji. Ali ICTY jebio spreman uvijek biti dovoljno elastičani proširiti i reći i to je tu jer jetakav zločin da se trebalo računati daje i to obuhvaćeno time. Prema tomekad naši domaći sudovi počnu tumačitinaše nacionalno pravo usisavajućimeđunarodno pravo, izgleda da i onimoraju u ovom segmentu imati jedanelastičniji, i to se od nas traži, jedanelastičniji pristup prema onome štoje u konkretnom, što je zapravo sadaratni zločin i mi ga tumačimo širenego što je on značio u trenutku kadje stvarno zločin bio počinjen. I to jevrlo, vrlo zanimljivo i za teoriju kaznenogprava i za sudsku praksu.Strahovito puno znači zapravo jednapromjena u paradigmi razmišljanja, okojoj se na našim prostorima zapravodovoljno ne razgovara. Mi puno stvariradimo pod pritiskom Međunarodnezajednice, moramo zbog ovoga ionoga a da pritom ne razmišljamo štoto zapravo znači za našu paradigmu.Ta paradigma onda će nužno s vremenomdovesti do promjena i u razmišljanjuu okviru kaznenog prava, amožda i promišljanja kod drugih koncepata.To nam recimo naročito dolazido izražaja kad počinjemo sad razmišljatio čemu, što naša društva počinjusad ponekad i više mučiti od ratnihzločina, to je organizirani kriminalitetgdje opet društvo ima tendenciju dapostavi elastičnije kriterije nego kodklasičnog kriminaliteta u zaštiti počiniteljaod sustava, i u zaštiti žrtava od113
- Page 3 and 4:
Ova publikacija sadrži transkripte
- Page 5 and 6:
IMPRESSUMNakladnik:Documenta - Cent
- Page 7 and 8:
ate o javnim politikama koje potič
- Page 9:
cija i institucija koje radi na sli
- Page 13 and 14:
Vesna Teršelič:Svima želim dobar
- Page 15 and 16:
sku obvezu baviti se žrtvama i str
- Page 17 and 18:
avimo. Dakle, ja sam dr.sc. Josip J
- Page 19:
višestruko veći. Naime, sva moja
- Page 22 and 23:
agresije - zapravo pridonose potpun
- Page 24 and 25:
nima bez obzira tko ih je počinio
- Page 26 and 27:
napraviti. Nužna je u tome suradnj
- Page 28 and 29:
šće nesređeni, nepotpuni (pola j
- Page 31 and 32:
iz udruga možemo pomoći s nekiman
- Page 33 and 34:
le poneke bivše žrtve. Vi se zasi
- Page 35 and 36:
već gospođi Vesni neki dan spomen
- Page 37 and 38:
Nije više ono vrijeme kada se čin
- Page 39 and 40:
će i bude, predati odgovarajućoj
- Page 41 and 42:
Ivan Pandža:Hoćemo li svi to dobi
- Page 43 and 44:
popis poginulih u Domovinskom ratui
- Page 45 and 46:
stani svi ljudi koji su se borili n
- Page 47 and 48:
Zoran Pusić:Ipak, mnoga će pitanj
- Page 49 and 50:
neprotuslovnih zbivanja. To se laga
- Page 51 and 52:
(porukom, pismom...) o svakome pogi
- Page 53 and 54:
nije mjesto za to, ali ja ću je ip
- Page 55 and 56:
u istim listovima, i to u razmaku o
- Page 57 and 58:
vojsci na veoma odgovornim dužnost
- Page 59 and 60:
ez interpretacije. To, naravno, nez
- Page 61 and 62:
jamnih recepcija u sklopu integraci
- Page 63 and 64: Josip Jurčević:Napomenuo bih još
- Page 65: ZAKLJUČCI SOKRUGLOG STOLAZaključe
- Page 69 and 70: STRUČNO SAVJETOVANJE O PRAVNOMSTAT
- Page 71 and 72: • Predrag MiletićFond za humanit
- Page 73 and 74: Vesna Teršelič:Hvala, Igore. Dobr
- Page 75 and 76: mjesta u Republici Hrvatskoj, a tom
- Page 77 and 78: nom poslu radi možda najbolje govo
- Page 79 and 80: završavamo. Neizmjerno je važan t
- Page 81 and 82: prostore, ili obitelji stradalih vi
- Page 83 and 84: ovakav naziv popisa ljudskih gubita
- Page 85 and 86: na kojoj je učestvovalo preko tri
- Page 87 and 88: e i organizacije Liječnici za ljud
- Page 89 and 90: Kada smo usporedili sve te popise,r
- Page 91 and 92: naravno da će svi sudovi prepoznat
- Page 93 and 94: Srbije protiv Hrvatske, odlučeno j
- Page 95 and 96: lost nije dostupno, obrazovanje, za
- Page 97 and 98: statak podataka o stradanjima borac
- Page 99 and 100: svoje zanimanje, svoju plaću, sad
- Page 101 and 102: ističu da su ih susjedi druge naci
- Page 103 and 104: starijih. Ovo je 2004. godina, samo
- Page 105 and 106: Čekam onoga što mi je zapalio ku
- Page 107 and 108: na Vasiljević. Ja sam s Pravnog fa
- Page 109 and 110: ne bih sad sve nabrajala, vjerujem
- Page 111 and 112: knjiga Kako pravo služi u ratu u d
- Page 113: stojeće ugovorno pravo i proširil
- Page 117 and 118: govarati sa ljudima i prikupljati n
- Page 119 and 120: Pravo na naknadu štete, tu mislim
- Page 121 and 122: značajnih, relevantnih ugovora i k
- Page 123 and 124: koji način se prikriva njegov iden
- Page 125 and 126: ti i sprovoditi odluke Međunarodno
- Page 127 and 128: što je to zaštićeno pravo? To je
- Page 129 and 130: lji u zapadnoj krajini BiH su bili
- Page 131 and 132: a tijekom 2000. To je pravilnik 206
- Page 133 and 134: fikacijom dela protiv čovečnosti.
- Page 135 and 136: ZAGREB, 25.11.2010.mala apelacija.
- Page 137 and 138: potrebe da argumentum e contrarioiz
- Page 139 and 140: ćenja organizma, može se podnijet
- Page 141 and 142: ima reperkusije na to koja prava to
- Page 143 and 144: To su potkrepljivali time što čla
- Page 145 and 146: Ja ću predstaviti još jednu dilem
- Page 147 and 148: tički su bili kao civilne osobe i
- Page 149 and 150: ‘95. je započeo početkom 2009.
- Page 151 and 152: li je netko ubijen nogama, rukama i
- Page 153 and 154: acija bila u smislu određivanja tk
- Page 155 and 156: da li možemo smatrati da je, odnos
- Page 157 and 158: oštećenika nije presudan, nije uv
- Page 159 and 160: Bogdan Ivanišević:I ja bih još s
- Page 161 and 162: onaj način na koji osoba ispriča.
- Page 163 and 164: žrtve, to može biti deset, to mo
- Page 165 and 166:
mo sudskih presuda uopće, a koliko
- Page 167 and 168:
taktu kako bismo nastavili ozbiljan
- Page 169 and 170:
Bekim Blakaj:Pa nama koji radimo do
- Page 171 and 172:
POZIVPozivamo sve građane/ke koji/
- Page 173 and 174:
Status u vrijeme događaja:Pripadni
- Page 175 and 176:
Mjesto pronalaska tijela:Općina i
- Page 177 and 178:
Documenta je organizacija za ljudsk